Prikupljeno je mnogo smeća i raznovrsnog otpada. Točnije, prikupljeno je ukupno 880 kg negrađevinskog otpada svih vrsta
U subotu, 24. 2. 2024. se u Cirkovljanu održala akcija čišćenja okoliša i prirode u neposrednoj okolici naselja Cirkovljan.
Udruženim snagama su članovi Mjesnog odbora Cirkovljan, članovi Dobrovoljno vatrogasnog društva Cirkovljan, članovi Športsko ribolovnog društva „Ostriž“ Cirkovljan, članovi Nogometnog kluba „Naprijed“ Cirkovljan te predstavnik Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode rodom iz Cirkovljana krenuli u eko akciju čišćenja okoliša naselja Cirkovljan. Očistili su okoliš ceste koja vodi od Dravske ulice Cirkovljana prema jezeru HE D. Dubrava.
Grad Prelog je za sve sudionike akcije osigurao vreće za smeće i zaštitne rukavice, tvrtka Gradsko komunalno poduzeće PRE-KOM d.o.o. Prelog je prihvatila prikupljeni otpad.
Prikupljeno je mnogo smeća i raznovrsnog otpada. Točnije, prikupljeno je ukupno 880 kg negrađevinskog otpada svih vrsta koje je odvezeno i predano u sortirnicu tvrtke GKP PRE-KOM d.o.o. Prelog.
Budući da su mještani Cirkovljana ekološki osviješteni građani i da su to u više navrata već dokazali, željeli su dati svoj doprinos i očistiti okoliš svog mjesta te svojim primjerom doprinijeti zaštiti prirode.
Za kraj još jednom ponavljaju tekst jedne sveučilišne profesorice koji je i dalje aktualan:
‘Stvaranje otpada jedan je od najočitijih pokazatelja odnosa ljudskog društva prema okolini u kojoj živi. Potrošački način života potiče zamjenu i odbacivanje gotovo svake stvari, materijala ili uređaja i ono nakon kraćeg ili duljeg vremena postaje otpad. Priroda svoj otpad u procesu kruženja tvari i energije reciklira i ponovo iskorištava, dok su ljudi stvorili niz sintetskih materijala koji se ne mogu uključiti u ove procese.
Stoga nekontrolirano odlaganje svih vrsta otpada u okoliš neminovno dovodi do poremećaja ravnoteže u prirodi, koji posljedično utječu i na čovjeka i njegovo zdravlje. Javnozdravstvene negativne učinke otpada možemo sagledati kroz učinke na tlo, vodu, zrak, ali i kroz opasnost od požara, razvijanje opasnih plinova, sklonište za glodavce koji mogu biti prijenosnici zaraznih bolest i traumatizam, tj. povrede uslijed mehaničkih svojstava otpada.
Ne treba zaboraviti niti volumen jer svaka zatrpana površina je i oduzeta površina za život ljudi, rekreaciju ili jednostavno obnavljanje prirode. Tlo na koje se nekontrolirano odlaže otpad postupno postaje neplodno tj. dolazi do procesa dezertifikacije uslijed taloženja opasnih tvari.
Oborinske vode koje dolaze u kontakt s otpadom otapaju visok sadržaj amonijaka, nitrita, teških metala, raznih organski spojeva, među kojima su često i toksični organski spojevi koje se procjeđuju u tlo ili u podzemne vode koju su u stvari naše glavne zalihe za dobivanje pitke vode.
Treba li nam sve to? Ili možemo biti odgovorni i odlagati otpad na za to predviđena mjesta!’
