Protive se širenju odlagališta prema mjestu i žive za dan kad će biti zatvoreno…
Nakon nešto manje od dvije godine u čakovečkom Mjesnom odboru Totovec ponovno je održan zbor građana – na zahtjev mještana.
Prisustvovali su gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, direktor Gradskog komunalnog poduzeća „Čakom“ Ivica Perhoč, pročelnici Damir Šoltić i David Vugrinec te voditelj Odlagališta otpada Totovec Miroslav Novak.
Glavna je tema bilo odlagalište, kao i proteklih nekoliko desetljeća otkako tamošnji mještani žive uz smetlište.
– Život uz smetlište sigurno te na neki način obilježi. Mladi to teže prihvaćaju pa sve više njih seli iz mjesta, govori nam Totovčanin Bojan Rodiger.
– Kad bilo kome kažem da živim u Totovcu uvijek je povratna reakcija „a kod smetlišta”. Ljudi nas poistovjećuju s time, a to ni nije najveći problem s kojim se suočavamo, dodaje Ana Đunđuš. Zasmetalo im je stoga što su iz medija doznali da će se njihov problem još i povećati, odnosno da će se deponij proširiti. Na odlagalište u Totovcu godišnje se dovozi oko 15.000 tona otpada iz Grada Čakovca i šest općina. Sadašnji kapaciteti prihvata vrlo brzo neće biti dostatni pa je potrebno napraviti novu kazetu za daljnje odlaganje otpada. Zemljište je već kupljeno.
– Nitko nas ništa nije pitao, nit nam je itko išta o tome rekao. I prijašnju i ovu gradsku vlast smo zamolili da prije nego nešto poduzmu da nas barem o tome obavijeste, objasne što će se i zašto raditi. Imali smo sastanak kad je nova garnitura stupila na vlast i vjerovali smo da će se naše molbe poštovati. Osjećamo se prevareno i izigrano. Ta odluka mijenja budućnost našeg sela, a mi o tome nismo ništa znali, stavilo nas se pred gotov čin, rekla je predsjednica Mjesnog odbora Marta Topličanec i dodala da nisu protiv odlagališta i da su svjesni ograničenosti kapaciteta.
– Nismo za to da se odlagalište širi prema mjestu. Od smeća nas dijeli 500 metara. Tražimo da se pronađe drugo rješenje, neka se širi sa stražnje strane, prema šumi. Tažimo da se uvaže i naši stavovi, dodala je Topličanec.
Spremni na prosvjed
Na zboru građana mogle su se čuti slične poruke, ističe predsjednica i nada se da će se uspjeti postići nekakav dogovor s Gradom Čakovcem i GKP Čakom.
– Nakon što se izgradi nova kazeta, za čiju gradnju su obavljene sve potrebne predradnje, eventualno daljnje širenje odlagališta sigurno neće biti prema naselju. U sadašnju situaciju dovedeni smo zbog stalnog odgađanja početka rada Regionalnog odlagališta otpada u Piškornici na što nismo mogli utjecati. Zbog ograničenih kapaciteta uskoro više nećemo imati gdje odlagati otpad, a novom kazetom za neko vrijeme produžit će se rad totovečkog odlagališta. Nakon što proradi Piškornica, odlagalište će se u potpunosti sanirati, odgovaraju iz Grada Čakovca.
– Grad će već ovih dana ponovno pokrenuti proceduru izmještanja dalekovoda, kako bi se uklonile sve prepreke širenja odlagališta na stranu suprotnu od naselja. Na prostor zemljišta koje je nedavno Čakom kupio odlagalište se sigurno neće širiti, izjavila je gradonačelnica Ljerka Cividini. Dodala je i da će se razmotriti mogućnost da se na njega preseli zemlja koja se čuva na sjevernoj strani odlagališta koja je namijenjena prekrivanju nakon što odlagalište završi s radom.
– Tako će se stvoriti dodatni prostor za eventualne buduće kazete. Smeća nam je dosta – poručuju pak Totovčani spremni i na prosvjede ne usliše li se njihove molbe da se zaustavi širenje prema naselju. Godinama trpe smrad s odlagališta, suočavaju s najezdama glodavaca, a njive u blizini su neupotrebljive. I nisu to jedine brige koje ih more. Zbog industrije u selu tu je dodatno zagađenje, a opterećeni su teretnim prometom.
– Kamioni jure selom, pada im teret po cesti, osjećamo vibracije u kućama. Osim toga djeca zbog silnih kamiona ne mogu sama do autobusnog stajališta. Dok čekaju autobus do škole, kaj stajališta projuri i 20 kamiona, kaže Tatjana Trupković. Malo mjesto s puno problema, tako za sebe kažu Totovčani.
– Dovoljno smo dugo bili strpljivi. Ovi stariji možda neće dočekati zatvaranje odlagališta, a hoćemo li mi? Nek se zamisle odgovorni kad jednoga dana ovdje više neće biti djece, kaže Rodiger.
*Preuzeto iz Lista Međimurje, br. 3590
