Kako smo već izvijestili u prošlome broju, USKOK provodi istragu protiv protiv 41 hrvatskog državljanina zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela primanja i davanja mita
Trgovalo se lovačkim ispitima, odnosno uvjerenjima o osposobljenosti za lovca koja je izdavalo privatno pučko otvoreno učilište iz Hrvatskog Zagorja. Devet okrivljenika tako je pribavilo te međusobno podijelilo najmanje 6.244,50 eura. Među privedenima se našla i jedna ženska osoba iz Međimurja.
Cijeli slučaj, uz još nekoliko lovačkih tema i priča, za naš tjednik, prokomentirao je predsjednik Lovačkog saveza Međimurske županije Ljubomir Grgec.
Afera ga nije začudila. -To nažalost traje godinama, a iznos od 6000 i nešto eura koji se navodi je kap u moru. Za ispit se po osobi plaćalo i po 4000 kuna. Počelo je nakon što je donesen takav zakon, po želji pojedinih interesnih skupina. Zakon prema kojem osposobljavanja za lovca mogu provoditi i razna privatna učilišta, dok su do onda to mogli samo i isključivo lovački savezi kako je i u drugim državama.
Po ispite su razni novokomponirani bogataši praktički hodali na šank. Naš je Savez zbog toga pretrpio i financijsku štetu od gotovo 30.000 eura. Neko smo vrijeme, da bi ih demotivirali, kandidatima za lovce koji su išli na privatna učilišta, naplaćivali i dodatnu članarinu, odnosno plaćali su više od onih koji su ispite polagali kod nas u Savezu, kaže Grgec.
Lovačko krštenje
Koliko zapravo iznosi ukupni trošak da netko postane lovac, od ispita, stažiranja, članarine do nabavke opreme? Oko 1000 eura, odgovara. Županijski Lovački savez danas okuplja oko 1200 članova od kojih 170 lovaca nisu članovi lovačkih društava.
Sam Grgec, danas 69-godišnjak, inače poznat i kao bivši, dugogodišnji načelnik Kotoribe, lovac je postao još 1977. godine. No, sa smiješkom se prisjeća da je pušku u ruke prvu puta primio još kao dječak. I otac mu je bio lovac. On mu međutim nije htio dati da isproba oružje. Ali, lukavi Ljubo se snašao te pušku nabavio od očevog poznanika. Ne iznoseći ipak detalje, ističe da mu je već prvi lov bio uspješan. -I tak su me krstili z šibom već s 15 let, naglašava.
Protiv pojačanog odstrela
Vraćamo se na problematiku. Pogotovo u donjem Međimurju u kojem i sam živi, poljoprivrednici se godinama žale zbog šteta koje na usjevima čini divljač. To se, podsjeća Grgec, pokušava regulirati pojačanim odstrelom. -Osobno sam inače veliki protivnik pojačanog odstrela. Fondovi divljači neće se nadoknaditi generacijama. Za štete su si poljoprivrednici sami krivi. I lovačka društva i država nudili su im i čvrste i električne ograde, odnosno pastire, no oni su to odbijali.
Da je država normalna, ukinula bi im i pravo na nadoknadu štete, a zalažem se i za zakonske promjene prema kojima bi se uskratilo pravo na nadoknadu štete svim poljoprivrednicima koji primaju bilo kakvu vrstu poticaja, oštar je i po običaju otvoren Grgec. Zadovoljstvo međutim izražava rješenjem nekadašnje bolne točke lovačkih društava – slučajeva naleta vozilima na divljač.
– Resorno ministarstvo pokriva taj trošak i društva konačno mogu odahnuti. U našem je kraju prošle godine inače zabilježeno čak 300 naleta na divljač (ranijih godina oko 200), a Grgec nam otkriva da je i sam tri puta naletio..
*Preuzeto iz Lista Međimurje, br. 3588
