Cijeli tjedan slušam najave prognostičara o značajnom padu temperature zraka i mogućim prvim pahuljama snijega, što me navodi da moram ubrzati sa zacrtanim radovima u voćnjaku. Po prizorima otpalog lišća i sami možete zaključiti da nastupa period mirovanja.
Na očigled voćke više ne pokazuju znakove životne aktivnosti, ali u razdoblju mirovanja odvijaju se složeni biokemijski procesi koji će odrediti tijek rasta i rodnosti u sljedećem razdoblju vegetacije. Kako bi pripremili i zaštitili voćke od nepovoljnih vremenskih uvijeta tokom zimskog perioda, obavljamo prema potrebi jesensko prskanje s povišenim koncentracijama Uree, a debla i osnovne grane premazujemo sa smjesom svjetle boje na bazi vapna. Za bolje razumijevanje i određivanje optimalnih rokova prskanja i bijeljenja poželjno je osnovno poznavanje značajki godišnjeg rasta voćaka.
Izgled krošnje oraha u razdoblju zimskog mirovanja
Godišnji ciklus biljaka dijeli se na razdoblje vegetacije i razdoblje mirovanja, a uvjetovan je sezonskim izmjenama sljedećih faktora; duljine dana, intenziteta svjetla i temperature. Kod listopadnih voćaka izmjena navedenih razdoblja je jasno vidljiva. Očituje se po bubrenju pupova koje predstavlja početak vegetacije i opadanju lišća koje označava početak mirovanja.
Prije samog opadanja lišća odvija se proces migracije organskih spojeva iz lišća i deponiranje u grane, deblo i korijenje, gdje služe kao rezervna hranjiva za početak rasta u idućoj vegetaciji. Ukoliko je jesen topla i bez mraza, listopadne voćke kasno odbace list. Dugo zadržavanje lišća na voćkama produžuje razdoblje aktivnost, pa postoji opasnost da takve voćke ne steknu dobru kondiciju za nadolazeće hladno razdoblje. Najjednostavnija metoda za kemijsko odstranjivanje lišća je prskanje voćaka sa 5% otopinom Uree (500 grama Uree na 10 litara vode). Optimalno vrijeme za prskanje je prije promjene boje lišća. Može se tretirati i otpalo lišće na tlu kako bi se ubrzao proces razgradnje i smanjio infektivni potencijal bolesti za sljedeću godinu.
Višnja u fazi dubokog zimskog mirovanja podnosi temperature do -40 ºC
U fazi mirovanja razlikujemo pravo ili duboko zimsko mirovanje i ekološko ili prisilno mirovanje. Voćka je najotpornija na hladnoću tijekom dubokog zimskog mirovanja, a otpornost ovisi o genetskim osobinama sorte, podloge, starosti voćke, kondiciji, duljini trajanja nepovoljnih vremenskih uvijeta. Voćkama je potrebno razdoblje hladnoće tj. određeni broj sati s temperaturom zraka nižom od određene granice tzv. inaktivne temperature (temperature ispod +5°C do +7 °C) za pravilnu tvorbu generativnih i vegetativnih pupova.
Ovisno o vrsti i sorti, voćke se razlikuju po potrebnom trajanju inaktivnih temperatura. Npr. vegetativni pupovi lijeske trebaju 1000h temperatura nižih od +7 °C kako bi se iz njih mogle razvijati mladice. Ako se potrebe za hladnoćom ne ispune, u proljeće može doći i do opadanja cvjetova. U kontinentalnom dijelu Hrvatske zima traje dovoljno dugo, pa uglavnom nema problema sa diferencijacijom pupova. O potrebama trajanja inaktivnih temperatura morate voditi brigu samo kad sadite voćke u područjima sa blagom zimom.
Lijeska se ne može uzgajati u područjima sa blagom zimom zbog visokih zahtjeva za sumom inaktivnih temperatura
Nakon dubokog zimskog mirovanja slijedi ekološko ili prislino mirovanje koje ovisi o okolišnim uvijetima, što znači da voćka miruje samo ako je temperatura zraka nepovoljna. U tom periodu su posebno opasna temperaturna kolebanja između hladnih noći i relativno toplih sunčanih zimskih dana. Za toplih dana počinju kolati sokovi, a tijekom hladnih noći dolazi do smrzavanja i pucanja kore, odnosno pojave koju nazivamo mrazopuc.
Na ovu pojavu posebno su osjetljive marelice i voćke koje se nalaze na jugozapadnim ekspozicijama. Tamna boja kore debla i osnovih grana uvjetuje snažnije djelovanje sunčevog zračenja. Kako bi smanjili naglo zagrijavanje, koru debla premazujemo smjesom svjetle boje koja se priprema od sljedećih sastojaka u navedenom omjeru; 5 kg vapna, 0,5 kg močivog sumpora i 0,5 kg soli. Zbog bijele boje vapno reflektira sunčevo svjetlo, močivi sumpor ima fungicidno djelovanje, a sol daje ljepljivost. Navedenim sastojcima dodaje se voda da bi smjesa bila žitka i lako maziva, a nanosi se sa većim kistom ili četkom. Pravilo je da se bijeljenje obavlja po suhom i toplom vremenu prije početka zime.
Mlade sadnice ili voćne vrste osjetljive na hladnoću možemo još dodatno zaštititi agrotekstilom, kukuruzovinom, lišćem ili slamom.
Premazivanje debla i osnovnih grana otopinom vapna
I ovaj put za kraj članka jedan prigodan citat…
U vrijeme sijanja uči, u vrijeme žetve podučavaj, a u vrijeme zime uživaj.
William Blake
Ukoliko želite savjet oko jesenske sadnje voća, javite se našoj Voćkarici&Vrtlarici Sanji na Facebook stranicu OVDJE.
