Kilogram svinjske vratine za 16,99 umjesto za 22,99 kuna, svježeg pileta za 17,69 umjesto za 25,99, gaude koja je do jučer stajala 49,90 za 27,90 kuna… sve su agresivnije akcijske cijene u bespoštednom ratu trgovaca za potrošače, koji će se s nadolazećim blagdanima još više intenzivirati. Maloprodajne cijene hrane, prema podacima DZS-a, padaju 26 mjeseci zaredom, što u srazu s ostalim artiklima u košarici potrošači i dalje teško osjete, a trgovci i dalje kukaju nad prometom manjim i 14% u odnosu na pretkriznu 2008. Za cijene nekih vrsta mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda otvoreno se sumnja na damping koji ne može pokriti ni troškove proizvodnje.
Damping ili ne, pitanje je
Trenutačna otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj iznosi oko 2,40 kuna za litru, dok na policama nekih trgovaca litra trajnog mlijeka stoji tek 2,99 kuna. Da situacija bude apsurdnija, u rujnu je otkupna cijena mlijeka u RH bila 7 posto više od prosjeka EU, a dok litra, u pravilu uvoznog, u lancima košta manje od 0,40 eura, u Njemačkoj se, gdje od ukidanja mliječnih kvota u travnju 2015. proizvodnja mlijeka raste, ni u veleprodaji ne prodaje za manje od 0,50-0,55 eura, doznajemo od Branka Bobetića, direktora udruženja mliječne i mesne industrije Croatiastočar. Bobetić kaže kako je damping, ako ga ima, vrlo teško dokazati. Za “izvide izuzetno niskih cijena” mjerodavna su ministarstva poljoprivrede i gospodarstva, a domaća je industrija zabavljena preživljavanjem i očuvanjem radnih mjesta. Samo je mesna industrija u proteklih godinu dana proizvela čak 10.500 tona manje mesa i mesnih prerađevina, s obzirom na eskalaciju uvoza ulaskom RH u EU i gubitak tržišta Cefte. Svježeg goveđeg mesa u srpnju 2015. u odnosu na isti mjesec 2014. uvezeno je 185 posto više, a svježih i zamrznutih svinjskih polovica, koje su drastično pojeftinile u odnosu na “konfekcijsku” svinjetinu, 9360 posto više.
Grcamo u uvoznom siru
– Prosječna uvozna cijena svinjetine u RH u srpnju 2015. iznosila je 1,90 u odnosu na 2,20 eura u srpnju 2014. – objašnjava Bobetić te ističe kako su za pojačani uvoz i pad cijena krivci i poremećaji na globalnom i europskom tržištu, ruski embargo na uvoz hrane iz EU i veća proizvodnja nekih članica koja završava na unutarnjem tržištu. Sa svinjetinom je EU, srećom, ostvarila veliki izvoz u Australiju, Meksiko…, dok se mlijeko, kojega proizvodnja od travnja znatno raste u Irskoj, Belgiji, Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj… značajno prelijeva na naše tržište. Samo ćemo sira ove godine uvesti 20.000 tona, više nego je ukupna hrvatska proizvodnja, a pitanje je i što nam se za 27 kuna prodaje kao sir, kaže Bobetić.
Tako ekstremno niskih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, tvrdi on, nema nigdje na tržištu EU kao kod nas, što si domaća industrija, koja već radi na granici rentabilnosti ili u gubicima, ne može priuštiti. Pogotovo u situaciji kad trgovci imaju sve više privatnih marki s kojima trguju gotovo bez marže, a na brendove konkurencije traže i 30 posto. To se vidi i po današnjim cijenama maslaca na policama nekih trgovačkih lanaca – od 7,99 pa sve do 17,99 kuna za 250 g. A zna li se da je ukupni ruski uvoz maslaca u osam mjeseci 2015. manji 42 posto, uvoz sireva 55 posto, dok je Kina uvoz punomasnog mlijeka smanjila 54 posto, a mlijeka u prahu za 24 posto, globalni tržišni poremećaji osjećat će se i dalje i pritisak na cijene u EU i RH bit će, očito, sve veći.
