Od ove nedjelje imamo novu suradnicu za teme iz voćarstva i vrtlarstva. Sanja Hrašćanec živi u Varaždinu, a voćnjak i vrt uređuje u Donjoj Dubravi.
Evo njezina uvoda u prvi blog zapis.
– Moje ime je Sanja. Po struci sam dipl. ing. agronomije, s osam godina radnog iskustva u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Slobodno vrijeme provodim u mješovitom voćnjaku i povrtnjaku koji se nalazi u sklopu obiteljske okućnice u Donjoj Dubravi. Pokrenula sam blog s namjerom da svoja osobna iskustva i novostečena znanja podijelim sa zajednicom ljudi koja voli vrtlariti. Članci su namjenjeni prvenstveno hobistima i prate sezonsku dinamiku poslova u vrtu. Teme članaka se vode za trendom proizvodnje vlastite hrane u okućnicama, urbanim vrtovima i balkonima. Izazov mi je istražiti mogućnosti uzgoja hrane na površinom ograničenom prostoru, tako da ćete svjedočiti transformaciji balkona stambene zgrade u mini urbanu farmu.
Pročitajte prvi blog te svake nedjelje očekujte nove zanimljive članke od naše Voćkarice&Vrtlarice Sanje
Posebno mjesto u mojem povrtnjaku zauzela je malo poznata vrsta iz porodice tikvenjača, koja se u stručnoj literaturi naziva meksički krastavac ili čajot.
Podrijetlom je iz središnje Amerike, gdje se uzgaja kao višegodišnja biljka i može narasti više od 20 metara. Svi dijelovi biljke su jestivi i izuzetne nutritivne vrijednosti. Plod čajota je niskokalorična namirnica (19 kcal u 100 grama), a konzistencijom i okusom podsjeća na tikvicu. U krajevima iz kojih dolazi naveliko se koristi lišće za čaj ili se priprema kao špinat.
U našem podneblju ponaša se kao jednogodišnja biljka, jer se može uzgajati samo u bezmraznom periodu. Možete očekivati da će narasti i do pet metara i obavezno morate osigurati potporanj. U mojem slučaju to su brajde koje su bile nekad armatura za vinovu lozu. Sretna okolnost je da za sad nema značajnijih štetočina koje bi onemogućavale uspješan rast i razvoj pa je uzgoj čajota potpuno ekološki.
Razmnožava se sjemenom (generativno). Neobičan je po tome što sjemenka klije u plodu, pa se za zasnivanje nasada spremaju cijeli plodovi. Odabrani plodovi zamotaju se u novinski papir i stave na suho i hladno mjesto (5°C-10°C). Krajem zime/početkom proljeća pojavit će se klica koja je bijele boje ako nema svijetla u prostoriji u kojoj se čuvaju plodovi. Plod s potjeralom klicom sadi se tek kad prođe opasnost od mrazeva (druga polovica petog mjeseca). Poželjno je nekoliko dana prije sadnje krenuti s privikavanjem na vanjske uvjete u zavjetrini i hladovini. Sadi se cijeli plod, tako da jedan dio ostane na površini zajedno s klicom. Poželjan razmak između biljaka je 2 metra. Uspijeva na dubokim, propusnim tlima neutralne reakcije, bogatim humusom. Budući da stvara veliku lisnu masu i zameće obilje plodova, potrebna mu je ravnomjerna opskrba vodom.
Plodovi se beru u tehnološkoj zriobi, a težina varira od 200 do 500 grama. Plodove koje sam ubrala težili su uglavnom više od 400 grama. Na stabljici je ostalo dosta malih zametnutih plodova, a koliko njih će još uspjeti porasti ovisi prvenstveno o vremenskim prilikama. U svakom slučaju, potrebno je pratiti vremensku prognozu jer čajot ugiba i od slabog mraza.
Budući da jedna biljka može zametnuti oko 100 plodova, možete računati na prinos od 40 kilograma po biljci. Prilikom berbe treba biti oprezan zbog oštrih bodlji. Najbolje je rezati peteljku ploda sa škarama da ostane čim duža što nam kasnije olakšava manipulaciju s plodovima. Plodovi se najbolje čuvaju na tamnom i hladnom mjestu (5°C).
Berba čajota
Jede se sirov kao dodatak salatama ili kuhan odnosno pržen. Okus ploda je neutralan pa se od njega mogu pripremati slatka i slana jela. Jedina mu je mana što se mora oprezno čistiti zbog bodlji, ali s vremenom se usavrši tehnika guljenja uz pomoć kuhinjske rukavice ili krpe. Ja sam se odlučila danas počastiti s popečcima od čajota. Mljac. 🙂
Ako imate pitanja vezana uz voćarstvo i vrtlarstvo javite se na moj Facebook profil rado ću vas savjetovati!
Popečci od čajota
