Prigodna dokumentaristička izložba povodom 80. obljetnice održavanja velikog euharistijskog kongresa u Čakovcu otvorena je u ponedjeljak 24. kolovoza.
Priredili su je Hrvatsko filatelističko društvo “Zrinski” iz Čakovca s radnom skupinom Sveti Gabrijel koja je posvetila svoj rad sakralnoj tematici, te čakovečka župa sv. Nikole biskupa i Franjevački samostan, koji su domaćini izložbi. Na otvorenju izložbe pod nazivom “Moja je savjest čista“, koje je priređeno u Katoličkom domu Franjevačkog samostana, prikazan je kraći film o blaženom Alojziju Stepincu koji je kao zagrebački nadbiskup koadjutor godine 1935. predvodio veliko slavlje euharistijskog kongresa na Franjevačkom trgu ispred crkve sv. Nikole biskupa u Čakovcu.
Točno 80 godina nakon održavanja središnjeg slavlja kongresa, 24. kolovoza 1935. godine, podsjećeno je kako je kongres u Čakovcu inicirao upravo nadbiskup Stepinac koji je u zahvalnom govoru zbog veličanstvenog dočeka u srcu hrvatskog Međimurja, svjestan objektivne društvene situacije, po prvi put u životu rekao svoje znamenite riječi:
“Naši su euharistijski kongresi čisto crkvena proslava, nemaju ništa zajedničko s bilo kakvom politikom, ali uza sve to, baš ti euharistijski kongresi postali su pravi trn u očima protivnika katolicizma… mi na to kratko odgovaramo da ćemo sačuvati potpuni mir i prisebnost duha jer – naša je savjest čista”.
Župnik i gvardijan fra Željko Železnjak okupljenima na otvorenju izložbe govorio je o važnosti i značenju euharistijskih kongresa. Podsjetio je kako su u prvoj polovici 20. stoljeća u Hrvatskoj proslavljena tri nacionalna euharistijska kongresa (u Zagrebu 1923. i 1930. te u Dubrovniku 1937.) i više od pedeset mjesnih (biskupijskih i dekanatskih) kongresa. Posebno su plodonosne bile tridesete godine 20. stoljeća kada je održano 37 kongresa.
Napomenuo je kako svjetovna vlast nije bila naklonjena takvim okupljanjima jer su u sebi nosili, promicali i jačali pripadnost Katoličkoj Crkvi izražavajući hrvatsku kulturu i učvršćujući nacionalno osvješćivanje. Uz zauzetost cijeloga hrvatskog episkopata, od 1934. godine primjećuje se velik doprinos zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca koji je osobno promicao euharistijske kongrese i sudjelovao na dvadesetak njih u Hrvatskoj, kao i na međunarodnom kongresu u Budimpešti 1938. godine, a Drugi svjetski rat spriječio je slavlje nacionalnog euharistijskog kongresa koji je Stepinac pripremao za 1941. godinu u Zagrebu.
Smatrao je da su kongresi najbolji lijek protiv vjerničke osrednjosti i malodušnosti te je želio da se njima ojača vjera i onih koji nisu dovoljno jaki. Takva vjernička okupljanja oko euharistije hrabrila su i obnavljala Božji narod, a toj obnovi u Kristu blaženi Alojzije dao je snažan zamah kojim se liječila bezbožna ideologija i materijalistički način života, rekao je fra Železnjak dodavši da se upravo takav euharistijski kongres dogodio od 23. do 25. kolovoza 1935. godine u Čakovcu za gotovo 70.000 vjernika.
Bilo je to okupljanje naroda oko euharistijskog Isusa na nacionalnoj osnovi sa Stepincem koji je želio kroz euharistiju i dodatne duhovne sadržaje vjerski poučiti narod jer se uočavalo veliko nepoznavanje kršćanskih istina. Gvardijan je podsjetio da se upravo u Čakovcu Stepinac prvi put pozvao na svoju čistu savjest, jer su se pojavile prijetnje mladih komunista da će izazvati metež i srušiti oltar.
Zadivljuje njegov kontinuitet pozivanja na mirnu savjest: od 1935. u Čakovcu, preko govora na suđenju 3. listopada 1946. do posljednjeg pisma 20. siječnja 1960. godine. Sve pod znakom: “Moja je savjest čista”, rekao je gvardijan te podsjetio i na to kako je Stepinac, kao rijetko tko, branio čast, samostalnost i hrvatski identitet Međimurja.
Napomenuo je da je, kada je započela mađarizacija Međimurja, Stepinac zamolio Svetu Stolicu da dio Nadbiskupije koji je okupiran, ne bude odcijepljen i ne pripadne Mađarskoj, a zatim je u pismu upozorio hrvatske svećenike u Međimurju da se strogo drže crkvenog djelokruga kako ne bi dali povoda uredovanju mađarskih civilnih vlasti koje bi onda mogle hrvatske svećenike silom istjerati iz Međimurja što bi imalo na narod silno neugodnih posljedica. Stepinac je u pismu pohvalio hrvatski kler u Međimurju koji nije pobjegao, nego junački pati zajedno sa svojim narodom.
Zalagao se da hrvatska djeca u Međimurju koriste hrvatske molitvenike i katekizme. Već time je nadbiskup Stepinac zavrijedio spomenik u Čakovcu, rekao je gvardijan te istaknuo da će zahvaljujući Zrinskoj gardi, u prigodi proslave 80. obljetnice kongresa, 27. rujna biti otkrivena spomen-ploča s likom blaženog Alojzija. Toga će dana ujedno varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvoditi svečano slavlje proslave obljetnice, najavio je gvardijan Železnjak te zahvalio organizatorima izložbe, a napose njezinu inicijatoru, voditelju radne skupine Sveti Gabrijel vlč. Ivici Puškadiji, filatelistu i župniku u Svetom Jurju na Bregu, te Dariju Steli, predsjedniku HFD “Zrinski”.
Vlč. Puškadija istaknuo je kako, nastavljajući dugogodišnju uspješnu suradnju čakovečka župa sv. Nikole biskupa, HFD “Zrinski” iz Čakovca i radna skupina Sveti Gabrijel kojoj je zadaća promicanje sakralnih tema u filateliji, zajednički obilježavaju 80. obljetnicu održavanja kongresa kojem je nazočilo više od 60 tisuća vjernika iz cijelog Međimurja.
Predstavio je izložbu kazavši kako ona obuhvaća niz izdanja prigodnih sakralnih poštanskih maraka Hrvatske pošte, kao i izdanja samog Društva, kao što je filatelistička akcija Međimurski križni put koja traje 14 godina te se svake godine na Veliki petak u nekom međimurskom mjestu organizira uporaba prigodnog poštanskog žiga s prikazom jedne postaje Križnog puta. Napomenuo je da posebnost izložbe čini dokumentaristički dio u kojemu su prikazane fotografije kongresa te druge uspomene. Korištene su privatna filatelistička zbirka vlč. Puškadije, te fotografske zbirke Franjevačkog samostana i mladog kolekcionara Danijela Ciglarića iz Čakovca.
Izložba u čakovečkom Franjevačkom samostanu bit će otvorena do 27. rujna. Njezino otvorenje svojim nastupom uzveličali su članovi muške vokalne skupine župnog zbora Sveti Juraj na Bregu.
HFD “Zrinski” za dan 80. obljetnice, 24. kolovoza 2015. godine, ishodio je uporabu prigodnog poštanskog žiga na pošti Čakovec kojim su toga dana žigosane sve poštanske pošiljke. Također je priređen spomen dotisak na dopisnicu Hrvatske pošte na kojemu je prikazan blaženi Stepinac prilikom podjele pričesti okupljenom mnoštvu vjernika. Prigodni poštanski žig i dotisak na dopisnici rad su Davora Petričevića iz Svetog Jurja na Bregu, javljaju iz Varaždisnke biskupije.
