Za mjesec dana puni se devet godina od “mini balvan-revolucije” na lijevoj obali rijeke Mure na sjeveru Međimurske županije, gdje je u rujnu 2006. Slovenija rasporedila policijske snage u borbenoj spremi i dovukla kamene blokove.
Na puteljku u šumi pokraj zaseoka Murišće Slovenci su postavili i balvane, a malo je nedostajalo i da dođe do fizičkih sukoba. O “igrama na granici” u tom se kraju gotovo i ne govori, a pitanje sporne granice na Muri na površinu je izvukao tek transkript Drenik – Sokolec, u kojem se spominje i selo Brezovec u sastavu općine Sv. Martin na Muri te nasipi uz Muru.
– U transkriptu, ako sam dobro razumio, piše da će Slovenija dobiti svoje na moru pa kopno ne treba dirati. Bude li po pravu, granica će ostati gdje je i danas, a bude li odlučivala politika, onda je sve moguće – kaže općinski načelnik Franjo Makovec.
Lovci bez problema
Slovenija inzistira da granica ide sredinom novog korita rijeke Mure, no Hrvatska traži da ostane ondje gdje je bilo staro korito, nekoliko stotina metara duboko na lijevoj obali sadašnjeg toka. Tako je, kažu mještani, više od 300 godina. Tih Slovencima spornih 250 hektara hrvatski je teritorij.
No, u transkriptu zbog kojeg je Hrvatska izišla iz arbitražnog postupka Simona Drenik kaže Jerneju Sekolcu: “Možda da Guillaumeu jednom samo kažeš da kopno nije nevažno, da su nam važne samo četiri stvari: nasipi na Muri koje smo gradili i koji su nam za obranu od poplave, Brezovec, drage i solana.” I potom dodaje: “Ove četiri stvari su nam, meni su važne, a čini mi se da Hrvatima nisu.”
– Ljudi izbjegavaju tu temu jer je ovdje mnogo miješanih brakova. Ili je žena Slovenka ili je muž Slovenac. Radi mira u kući, bolje je šutjeti – smije se Ivan Strbad, član Lovačkog društva Trčka Sv. Martin na Muri.
Lovci imaju lovišta preko rijeke i nemaju problema s graničnim policijskim ophodnjama. Čak je, kažu, i olakšan prelazak na malograničnom prijelazu Sveti Martin na Muri – Hotiza. Prije nekoliko godina trebala je propusnica, a sad se može s osobnom iskaznicom. Hrvatska je 2006. podigla most preko Mure za 16,6 milijuna kuna, što je izazvalo kritike u Sloveniji koja smatra da se gradilo, a da se nije pitalo Ljubljanu. Most je zamijenio skelu koju gotovo nitko ne koristi iako je obnovljena.
– Što god da mi kažemo, nije bitno, bit će kako se dogovore političari. Oba su mi sina oženjena Slovenkama i o politici ne razgovaramo jer se ne želimo svađati – kaže jedan mještanin. Pronaći nekoga tko će imenom i prezimenom reći svoj stav o granici i arbitraži bilo je ravno lutriji.
Čekaju da završi
– Rođen sam u Zadru, ali živim 50 godina u Sloveniji. Mislim da Hrvatska Slovencima ne smije dati ni metar ove zemlje – dobacuje muškarac na izlasku iz pošte, koji ne želi reći ime jer se bavi poduzetništvom i boji se problema. Jože iz slovenskog sela Bistrice pak želi ostati anoniman jer radi u državnoj službi. Policajac je.
– Zadnjih devet godina nije bilo incidenata. Ljudi se poštuju, nema tenzija i čekamo da sve završi. Politika obične ljude ne zanima. Mi dolazimo u Hrvatsku po građevni materijal jer je jeftiniji, a vi k nama po špeceraj – kaže.
Jače stranke u Međimurju nisu se o ovome očitovale, ali jest Međimurski demokratski savez.
– Odlukom Arbitražne komisije moglo bi se dogoditi da taj nesumnjivo međimurski, hrvatski prostor postane dijelom države kojoj nije nikada pripadao pa pozdravljamo izlazak iz postupka – kaže predsjednik MDS-a Željko Pavlic.
