Štrajk nastavnika prijeti školskoj godini koja počinje za tri tjedna. Ono što su početkom kolovoza dobili liječnici i zdravstveno osoblje, sada traže i nastavnici u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima. Povećanje plaće.
U zadnjem tjednu kolovoza pozvat će Vladu i resorno ministarstvo na dogovor, a građanima poručuju: Nadamo se da će nas na jesen hrvatska javnost razumjeti u borbi za jednak tretman svih zaposlenika kod istog poslodavca, i nadamo se da će Vlada napustiti neprincipijelna i nepravedna rješenja.
U zdravstvu četiri posto
– Štrajk je mogućnost ako izostanu pregovori ili rezultat pregovora. Štoviše, tada je to izvjesnost. Nije li Milanović rekao da je prosvjeta prva na redu za rast plaća? Neka barem bude druga – kazao nam je Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Sindikati žele iskoristiti predizbornu darežljivost i Vladu zgrabiti za vrat ususret parlamentarnim izborima otvaranjem pitanja štrajka u školama. A povod im je dogovor o povećanju plaća koji je dan uoči godišnjice Oluje potpisan za 73 tisuće zaposlenih u zdravstvu i kojim su, u zamjenu za 4, 8 i 10 posto dodatka “na vjernost službi”, svi zdravstveni radnici dobili dodatak “na odgovornost” od četiri posto, dok su liječnici dobili dva posto (na postojećih deset posto). Riječ je o 190 milijuna kuna na godinu.
Uvećanje norme
– Ako je 4,8 i 10 posto zamijenjen za 4 posto u zdravstvu, zahtijevamo isto takav tretman i u prosvjeti. Očekujemo da Vlada već sada početkom rujna nastavi s rastom plaća i u sektoru obrazovanja. Može li itko ustvrditi da obrazovanje mladih ljudskih bića nije jednako važan i odgovoran posao kao i liječenje ljudi – rezoniraju čelnici obrazovne Vertikale Branimir Mihalinec, šef Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, i Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, koji uz Ribića potpisuju zajedničko priopćenje Vertikale o zahtjevu za rast plaća.
Dodatak od 4, 8 i 10 posto prvotno je i bio zamišljen samo za prosvjetu, podsjećaju, a nastavnici koji su to dobili pristali su na uvećanje norme. Svim drugim sektorima taj je dodatak uveden kasnije, obično uoči izbora, ali bez povećanja norme. – Takvim pristupom sve su hrvatske vlade pokazale podcjenjivanje obrazovanog sustava – ustvrđuje Ribić.
Obrazovni sindikati lani su se odrekli 4,8 i 10% uz klauzulu da bi eventualna primjena tog dodatka u nekoj drugoj službi značila njegovo vraćanje i u obrazovanju. I drugi su sindikati slično postupili, a dodatak od 4,8 i 10% ostao je samo u kolektivnom ugovoru zdravstva do potpisivanja novog sporazuma. To što se dodatak u zdravstvu sada zove drugačije onemogućuje aktiviranje klauzule i automatsku primjenu za ostale, što sindikati vide kao pokušaj Vlade da ih izigra.
Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta nisu odgovorili na upit i nisu komentirali sindikalne zahtjeve, koji će im idućih dana zadavati glavobolje. Naime, 190 milijuna kuna, koliko iznosi povećanje u zdravstvu, ne zadire u proračun s obzirom na to da je zdravstveni novac ove godina izašao iz riznice. Kako naći za veće plaće prosvjetarima, tek treba vidjeti.
