Hidrauličko frakturiranje je proces vađenja plina iz ležišta ubrizgavanjem fluida, kombinacije vode, kemikalija i pijeska, u kanale bušotine u određeni sloj u stijeni pod zemljom pod velikim tlakom da bi došlo do pucanja stijena u slojevima, kako bi se proizveo dotok tamo zarobljenog prirodnog plina.
Hidrauličko frakturiranje kontroverzna je metoda izvlačenja plina čija je tehnologija potencijalno izuzetno štetna za podzemne, a u slučaju lošeg upravljanja otpadnim talozima, i površinske vode. Glavni rizici povezani s ovom tehnologijom se mogu predvidjeti, a šteta za okoliš od prakticiranja ove tehnologije očituje se u kemijskim tvarima koje se koriste, a koje su kancerogene, radioaktivne, mutagene itd.
Ove tvari trajno onečišćuju podzemlje, također isparavanju metana koji se vrlo često pronalazi u izvorima voda u blizini bušenja; te potresima čiji broj raste u područjima u kojima se vrše bušenja. U Republici Sloveniji provode se pripreme za vađenje plina ovom tehnologijom na području koje graniči s Hrvatskom, a prema podacima INE d.d. isto je pripremnim fazama i u RH još od 2006. godine na području Međimurja kad su krenula pokusna ispitivanja.
2012. do 2014. godine započeta su testiranja bušotine Zebanec-3 te se odvijaju radovi na plinskim poljima Vučkovec, Vukanovec i Zebanec. Koji se postupci izvode danas, neznamo. Stoga je ORaH, koji se oštro protivi metodi hidrauličkog frakturiranja, danas u Murskom Središću odlučio upozoriti javnost na njegove dokazano štetne posljedice po okoliš i zdravlje ljudi. “U Hrvatskoj su ove pripreme prošle nezapaženo”, tom prilikom je izjavila Ivana Oletić, povjerenica GO Mursko Središće ORAH.
U svijetu postoje stotine tisuća primjera o štetnosti frakturiranja (u 70 posto svih vodnih izvora na području frakturiranja uočeno je prisustvo metana u vodi, kao i značajan porast broj potresa – grad Groningen u Nizozemskoj imao je 3000 potresa u zadnje 3 godine), te stoga upravo države predvodnice frakturiranja (New York, Nizozemska, Bugarska), danas ga zabranjuju i traže moratorij na njegovo provođenje, poručuju iz ORaH-a.
Europska unija nije zauzela jedinstveno stajalište, no u preporuci Europske komisije između ostalog stoji preporuka “da je javnost obaviještena o sastavu fluida upotrijebljenih u postupku hidrauličkog lomljenja u svakoj bušotini te o sastavu otpadnih voda, polaznim podatcima i rezultatima praćenja, kako bi se osiguralo da tijela i opća javnost imaju stvarne informacije o potencijalnim rizicima i njihovim izvorima.
Šteta koju bi primjena ove tehnologije mogla proizvesti hrvatskim vodnim zalihama je nemjerljiva, kao i indirektan utjecaj na ljudsko zdravlje. “ORaH se oštro protivi tzv. frackingu, odnosno hidrauličkom frakturiranju zbog njegovih dokazanih štetnih posljedica po okoliš i zdravlje ljudi. Nadalje, minimalna procedura koja bi osigurala javni interes, nije provedena” – izjavio je Kristijan Mavrek, član predsjedništva Oraha Središnje regije.
Stoga ORaH, osim što želi upozoriti i informirati širu javnost, od nadležnih tijela kao minimum prije donošenja odluke o provođenju, traži stratešku procjenu utjecaja, rizik svake lokacije, te omogući transparentno informiranje javnosti. Na temelju toga potrebno je donijeti zakonsku regulativu o predmetnoj tehnologiji, a dok sve navedeno ne bude ostvareno – uvesti moratorij, kako u Hrvatskoj, tako i u pograničnim područjima sukladno ESCO konvenciji o prekograničnom onečišćenju.
