Muzej Međimurja Čakovec od svog osnivanja različitim akcijama manifestacijama, izložbama, predavanjima i svojim stalnim postavima njeguje sjećanje na najznačajniju hrvatsku aristokratsku obitelj koja je od 1546. do 1691. godine gospodarila Međimurjem.
Zrinski su obilježili međimursku povijest i kulturu, a u hrvatskim i srednjoeuropskim krugovima ostavili duboki trag. Bili su heroji, vojskovođe, gospodarstvenici, političari, graditelji, pjesnici, pisci, poznavatelji i ljubitelji znanosti i umjetnosti, bili su jednom riječi elita svoga vremena i želimo takvu sliku o njima predati budućim generacijama. Njihovi životi i njihova djela na ponos su hrvatskom narodu. Ovakvim atributima osobito obiluju dvojica njih: Nikola IV. Zrinski Sigetski i njegov praunuk Nikola VII. Zrinski Čakovečki.
Nikola Zrinski Čakovečki (1620. – 1664.) bio je hrvatski ban, pjesnik, humanist, graditelj, vojskovođa i diplomat. Uglavnom je boravio u Čakovcu i bio u stalnim vezama s ugarskim plemstvom. Čak je postao i istaknutim mađarskim pjesnikom i piscem, iako je bio svjestan i javno je govorio da je Hrvat i da je Zrinski.
Najpoznatije djelo mu je Adriai tengernek Syrenáia. Banskim namjesnikom imenovan je 1647. godine i do smrti je zadržao bansku čast. Boreći se u završnim bitkama Tridesetogodišnjeg rata bio je odlikovan naslovom “generala svih hrvatskih četa”. Proslavio se u mnogim bitkama s Osmanlijama. U zimskoj vojni u siječnju i veljači 1664. godine uništio je poznati turski most kod Osijeka te stekao europsku slavu.
Nezadovoljan ukupnom politikom bečkog dvora prema Hrvatskoj i Ugarskoj, posebice nakon osmanlijskog poraza kod Svetog Gottharda i sramotnog Vašvarskog mira, organizirao je i stavio se na čelo ustanka uperenog protiv namjera Beča da monarhijom vlada apsolutistički i centralistički. Izgledne ustaničke planove naglo je prekinula smrt Nikole Zrinskog 18. studenoga 1664. godine. Pokopan je u obiteljskoj grobnici u Svetoj Jeleni. Bio je izuzetna osoba i njegova je iznenadna smrt promijenila atmosferu i prilike u Habsburškoj Monarhiji.
Izložba Nikola Zrinski Čakovečki (1620. – 1664.) otvorena je u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec od 14. studenoga i može se razgledati do 31. prosinca 2014. godine, radnim danom od 10 – 12 i 16 – 18 sati, a vikendom od 10 – 13 sati. Uz pozdravni govor i predstavljanje izložbe ravnatelja Muzeja mr. sc. Vladimira Kalšana, izložbu je otvorio pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević, koji se i sam godinama bavi temom obitelji Zrinski.
Ženska vokalna skupina KUU “Veseli Međimurci” svojom je pjesmom uveličala otvorenje, a Dejan Buvač je pročitao prijevod povelje braće Nikole i Petra Zrinskog od 29. svibnja 1638. kojom potvrđuju privilegije trgovišta Čakovec, prevedene za ovu izložbu. Autori izložbe i postava su ravnatelj Muzeja Vladimir Kalšan i kustosica Ana Šestak.
Izložba je većinom dokumentarnog karaktera i govori o životu Nikole Zrinskog Čakovečkog. Napravljena je kronologija života Nikole Zrinskog i uvećana izuzetno zanimljiva karta Međimurja G. G. Spalle iz 1670. godine. Izloženo je i 26 muzejskih predmeta (dokumenti, oružje, knjige i dr.) korištenih u 17. stoljeću.
Za vrijeme trajanja izložbe organiziraju se predavanja za školsku djecu. Odaziv na predavanja postoji, no očekujemo veći interes, s obzirom na to da su ravnateljima svih međimurskih škola uz pozivnicu i plakat upućena po dva pozivna pisma za izložbu. Uz izložbu su ponuđeni i prigodni suveniri Muzeja Međimurja Čakovec: razglednice, bookmarkeri, magneti, posteri te majice kratkih rukava s likom Nikole Zrinskog Čakovečkog.
