Gospoda iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), kao da se nalaze u svemiru a ne u Hrvatskoj, poručili su nam kako ćemo za ovogodišnje božićno – novogodišnje blagdane potrošiti 11 milijardi kuna, otprilike kao i prošle godine, samo što ćemo sada kupiti puno više nego prošle godine.
Više mandarina, sniženih odmrznutih svinjskih rebara iz Argentine ili Rumunjske, preko četiri godine starog bakalara, jeftinog uvoznog pršuta koji s pravim hrvatskim pršutom ima sličnosti kao koža s plastikom, prejeftina pjenušava vina (šampanjce) koji s pravim Cmrečnjakovim, Tomčevim, Peršurićevim, Mladininim i Sibon pjenušcima imaju sličnosti kao voda i vino.
Da ne govorim o jeftinoj odjeći i obući koju će nam ponuditi trgovački, uglavnom strani centri i sve to za 11 milijardi. Pitam gospodu iz HGK kao i njihove vjerne prenositelje u tzv. Nacionalnim medijima, odakle će Hrvati uzeti 11 milijardi kuna, ako znamo, a znamo da nam padaju svi realni prihodi, padaju plaće, pada zaposlenost, pada BDP, pada realni izvoz, poljoprivreda je na koljenima, od voćara, preko stočara i ribara do mljekara.
Ljudi, oni obični, najbrojniji, najpošteniji i najvrijedniji neće imati niti za svečani objed i potrošiti će stotinjak kuna, zarađenih na crno čisteći nečije prostorije, obrezivati voćke, cijepajući drva, zidajući svinjac i slično. Jer velika većina njih ne može gotovo ništa kupiti od svoje plaće, mirovine ili honorara, jer njih su već davno ovršili odvjetnički, javnobilježnički, Finini i drugi uredi, na ime dugovanja koja ne mogu podmiriti jer plaću šest mjeseci nisu dobili, honorare godinama, a mirovina ionako mala je također ovršena zbog vode, plina, struje, komunalne naknade….
Pitah u nedjelju poznanika iz Vučetinca, kakav je adventski vijenac na njegovom stolu, jer znam kako su u ono vrijeme imali najbogatiji adventski vijenac. Otac je radio u GK Međimurju, mama u Trgocentru, sestra u Jedinstvu, stariji brat u Metalcu, a on kao naučnik u VIKO Varaždin. Imalo se od normalnog rada i adventski vijenac je bio najljepši i najveći ne samo u Vučetincu nego u cijeloj svetojurjevskoj fari.
– Znaš kakši je moj adventski vijenac? Na poslužavniku su opomene pred ovrhu, obavijest o ovrsi HRT-a, Opomena pred ovrhu odvjetničkog ureda Hanžeković &CO, ovršni prijedlog odvjetničkog ureda Leko i partneri i na kraju opomena pred otkaz kredita PBZ-a. Evo tako ti izgleda moja adventski vijenac u mojoj slobodnoj i nezavisnoj, kršćanskoj i vjerničkoj Hrvatskoj, rekao mi je u dahu prijatelj, dodajući “da nije Austrije” tako bi bilo kod polovice međimurskih obitelji.
Pitam se tko su oni koji će isprašiti 11 milijardi kuna, kada najveći dio građana neće isprašiti niti 100 tisuća kuna i koji će biti dužnici do kraja godine i vjerojatno kako se čini i iduće godine. A znate: “Tko je na Božić dužan, cijelu godinu je tužan“. No, ima vremena, tek je na adventskom vijencu zapaljena prva svijeća i ona gori i gori da svijetlosti bude među nama, ali one iskrene.
Makar nešto slabija ali puna nade, ljubavi i istine, bez 11 milijardi u nečijim glavama, premda bi lijepo bilo da je to ljudima dostupno. Jer i Božić je ljepši, ako se ima na stolu. A ne može se imati kada su obiteljski prihodi ovršeni, a njihovi dužnici koji im ne daju plaću, ne isplaćuju jabuke i mlijeko, hitaju prema Beču, Parizu, Veroni, Svetom Stefanu, Prag, Bratislavu…