Ministarstvo poljoprivrede objavilo je 14. studenog 2014. Kodeks o otkupu žitarica i uljarica koji definira parametre otkupa žitarica i uljarica. Parametri iz Kodeksa će se sukladno dogovoru proizvođača, prerađivača otkupljivača primjenjivati od žetve/berbe 2015. godine.
Do sada se trženje žitarica obavljalo po standardima koji datiraju iz 1954. godine.
Kako su u većini zemalja EU propisani uvjeti otkupa žitarica i uljarica prema razredima kvalitete tako je i kod nas po prvi puta naglašena kvaliteta žitarica i uljarica kao uvjet konkurentnosti na tržištu. Prilikom otkupa pšenice primjenjivati će se razredi kvalitete, pri čemu će postotak proteina biti odlučujući čimbenik.
Kako su kukuruz i pšenica najzastupljenije kulture u strukturi sjetve u Međimurskoj županiji donosimo parametre po kojima će se obavljati otkup za ove dvije kulture.
Otkup kukuruza neće se mnogo razlikovati od prethodnih godina te su za njegov otkup propisani sljedeći zahtjevi kakvoće: lomljena zrna 5%, primjese zrna 4%, ostale primjese 2%, proklijala zrna 2,5% i vlaga zrna 14%.
Najveće promjene vezane su uz otkup pšenice kod koje je određivanje razreda kvalitete protein odlučujući parametar. Pšenica će se otkupljivati u tri razreda kvalitete kod kojih su propisani sljedeći parametri:
I. klasa: proteini ˃od 14%, hektolitarska masa 80 kg/hl, vlaga 13,5%, ukupno primjesa najviše 5%, od čega crnih primjesa najviše 2% i kod bijelih primjesa :naklijala zrna najviše 2%
II. klasa: proteini 12,5-14 %, hektolitarska masa 78 kg/hl, vlaga 13,5%, ukupno primjesa najviše 5%, od čega crnih primjesa najviše 2% i kod bijelih primjesa :naklijala zrna najviše 2%
III. klasa: proteini 10,5-12,4 %, hektolitarska masa 74 kg/hl, vlaga 13,5%, ukupno primjesa najviše 5%, od čega crnih primjesa najviše 2% i kod bijelih primjesa :naklijala zrna najviše 2%
Na postotak proteina u pšenici utjecaj imaju izbor sorte prilikom sjetve, pravilna i pravovremena agrotehnika, gnojidba i usvajanje dušičnih gnojiva, ali svakako da veliki utjecaj imaju vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone.
Sve navedeno vidljivo je iz rezultata proizvodnih pokusa pšenice provedenih u Međimurju na kojem je ostvaren prosjek prinosa 16 sorti od 8.630 kg/ha s prosječnom hektolitarskom masom od 77,76 kg/hl i prosjekom proteina od 11,13%.
Potrebno je naglasiti da je žetva proizvodnog pokusa obavljena nakon kišnog perioda u mjesecu srpnju (19. srpnja 2014.) te je nakon kiša postotak proteina bio smanjen. Najviši prinos sorte u pokusu bio je 10.977 kg/ha s ostvarenom hektolitarskom masom od 78 kg/hl i 11,2% proteina, dok je sorta s najnižim prinosom od 6.296 kg/hl ostvarila hektolitar od 79,6 kg/hl i 13,7% proteina.
Hoće li će se poljoprivredni proizvođači odlučiti u budućnosti na sjetvu kvalitetnijih i manje prinosnih sorata vidjeti ćemo već iduće godine ovisno o cijeni pšenice u otkupu.
Cjelokupni kodeks otkupa žitarica i uljarica možete pročitati klikom ovdje.
Suzana Pajić, dipl. ing. agr.