S ciljem upoznavanja javnosti na mogućnosti prevencije šećerne bolesti, na opasnost od neotkrivene i neregulirane šećerne bolesti te mogućnosti uspješnog liječenja, Centar za dijabetes Županijske bolnice Čakovec i Udruga dijabetičara Međimurja i ove su godine povodom Svjetskog dana šećerne bolesti u čakovečkoj Schaerici organizirali dva zanimljiva stručna predavanja zainteresiranim građanima, kako onima već oboljelima od dijabetesa, tako i onima koji su htjeli saznati nešto više o tom metaboličkom poremećaju.
Renata Kutnjak Kiš, dr.med. govorila je o tomu kako je “Zdravi stil života- neophodan čimbenik u prevenciji i kontroli šećerne bolesti”. Naime, Svjetski dan šećerne bolesti 2014. obilježava se uz poruku odabranu od Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) kao “Zdrav život i dijabetes” za 2014 – 2016. odnosno odabrani slogan za ovu godinu je: Zdrava prehrana počinje doručkom. To posebno vrijedi za osobe koje boluju od šećerne bolesti. Stoga i ovogodišnje aktivnosti vezane uz obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti ukazuju na važnost započinjanja dana doručkom.
Andreja Marić, dr.med. održala je predavanje na temu “Kako se uspješno nositi sa šećernom bolešću”, pritom kazavši da živjeti sa šećernom bolešću znači nositi se s još jednim izazovom svakodnevice. Riječ je o teškoj kroničnoj bolesti koja može dovesti do sljepoće, zastoja rada bubrega i amputacije ekstremiteta, no edukacijom i samokontrolom sve te kasne komplikacije dijabetesa mogu se uspješno izbjeći, pa se slobodno može reći da je najjače oružje u toj bitci – znanje. Isto tako dr. Marić ponovila je da a je uloga liječnika primarne zaštite (pedijatar,obiteljski liječnik, ginekolog) danas ključna u ranom otkrivanju bolesti. Rano otkrivanje bolesti spada u jednu od četiri razine skrbi obiteljskog liječnika u zbrinjavanju bolesti: prevencija i rano otkrivanje, terapija bolesti, proces zaštite i analiza rezultata zaštite.
Dijabetes je danas bolest velikih razmjera
Najnovije svjetske procjene govore da 371 milijun osoba u dobi od 20-79 godina živi sa šećernom bolešću. Čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne primaju liječenje. Među skoro 5 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka druga osoba je mlađa od 60 godina. Na svjetskoj razini, troškovi zdravstvene zaštite vezane uz šećernu bolest iznose gotovo 500 milijardi dolara.
U Europi od šećerne bolesti boluje 55 milijuna osoba, a troškovi liječenja i skrbi za šećernu bolest iznose skoro 140 milijardi eura godišnje. Ipak, preko 600.000 osoba godišnje umre od njezinih posljedica. Unutar europske regije, šećerna bolest je najčešća u zemljama istočne Europe, Turskoj i Portugalu. Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice, čime je usporediva s Italijom, Francuskom i Njemačkom.
Prema podacima Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj oko 235.000 punoljetnih osoba ima postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj preko 40% oboljelih osoba još uvijek nema postavljenu dijagnozu. S obzirom na to procjene govore o gotovo 400.000 odraslih osoba sa šećernom bolešću. Drugim riječima, svaka deseta odrasla osoba u Hrvatskoj ima šećernu bolest. Nedavno istraživanje je pokazalo da trošak liječenja šećerne bolesti i njezinih posljedica u Hrvatskoj iznosi 2,5 milijarde kuna godišnje, odnosno 11,5% proračuna HZZO-a.
Iz javnozdravstvene perspektive, važno je naglasiti da čak 86% ovog iznosa čine troškovi zbrinjavanja i liječenja komplikacija šećerne bolesti – oštećenja očiju, bubrega i krvožilnog sustava.
Ovi epidemiološki podaci pokazuju koliko je važno na vrijeme prepoznati i liječiti šećernu bolest, ali i podići svjesnost šire javnosti kako bi se spriječile njezine komplikacije i produžio kvalitetniji život osoba sa šećernom bolešću.