Kažete li nekome u Prelogu da se prestane hurmati, poručujete mu da se prestane glupirati. Samo tridesetak kilometara sjevernije, u Murskom Središću, taj glagol ima posve drukčije značenje. Tamo hurmati se znači – bludno griješiti!
To je samo jedan od primjera pseudoanalogonimije, onoga što jezični stručnjaci nazivaju i “lažnim prijateljima”, riječima koje zvuče isto, a u različitim sredinama imaju drukčije značenje. Tako i riječ bluden u Murskom Sedišću nači neukusan, a u Prelogu – razvratan. Više “lažnih prijatelja” može se pronaći u knjizi “Rječnik Murskog Središća” autora Grozdane Rob i prof. dr. Đure Blažeke, koji su skupili i obradili oko 10.000 riječi. Mursko Središće postao je tako jedan od rijetkih gradova u svijetu koji imaju ukoričen svoj rječnik.
– Ovo su doista posljednji trenuci da se zabilježe arhaičnije rječničko blago jer je vrlo malo živih ljudi koji bi mogli biti idealni ispitanici – kaže Blažeka. Kako će vrijeme prolaziti, rječnik će bivati sve vrjedniji na slavističkim katedrama diljem svijeta, ali i u školama. Važnost knjige prepoznali su već ugledni slavisti iz SAD-a, Poljske i Slovenije, koji su i njeni recenzenti. Rječnika danas ne bi bilo da se nije susrelo dvoje Međimuraca koje je 2008. upoznao akademski kipar Josip Grgevčić, Blažekin kolega s Učiteljskog fakulteta u Čakovcu.
– Rekao mi je da poznaje ženu koja voli kajkavštinu i “skuplja” riječi. Kad sam vidio to blago, iznenadio sam se, iako sam do tada skupio više od 100.000 riječi iz svih kajkavskih krajeva. Grozdana je planirala objaviti rječnik u jednostavnom obliku za građane Murskog Središća i iseljenike u Americi i Australiji.
Nisam je trebao dugo uvjeravati da takva građa i trud zaslužuju znanstvenu obradu – dodaje Blažeka. Rezultat je knjiga sa čak 695 stranica. Grozdana Rob je Serjončanka, kako se još nazivaju građani M. Središća, gimnaziju je polazila u Zagrebu, a u Mariboru je studirala ekonomiju.
– Život u tim jezičnim sredinama probudio je u meni osjećaj za jezične vrednote – ističe. Ljutilo ju je omalovažavanje kajkavštine, pa je počela zapisivati riječi poput žohko (gorko), saje (čađa), sapa (dah)… Obradila je i rudarske termine, jer je taj kraj bio poznat po rudarenju.
Jezikoslovac prof. dr. Ante Bežen ističe da knjiga poput te predstavlja spomenik narodu. – Govor Murskog Središća s 12 samoglasnika i četiri dvoglasnika vrlo je bogat, a knjiga je značajna zbog očuvanja jezične baštine – ocijenio je i dodao da je zbog brojnih fotografija ujedno i etno monografija.
