Ljeto je zbog manjeg broja obveza idealan period za napuniti baterije, ali i za prepuštanje nekim slobodnim aktivnostima za koje je nedostajalo vremena tijekom školske odnosno akademske godine. Jedna od takvih je i čitanje knjiga, primjerice na plaži, dubokom hladu svoga dvorišta ili omiljenom kutku stana. Stoga smo pitali četvero zagrebačkih studenata s različitih fakulteta kakve bi književne preporuke dali svojim vršnjacima, kao i koje su posljednje naslove sami pročitali. Provjerite što preporučuju. Možda vam pomognu u odabiru piše na portalu srednja.hr.
Studenti preporučili knjige koje trebate pročitati na ljetnom odmoru
Mada je čitanje aktivnost koja ne bi trebala izostajati niti jednog od 365 dana u godini, mnogi se za njega odlučuju tek kada imaju nešto više slobodnog vremena. Kako je upravo ljeto period smanjenog obujma obveza, pravo je vrijeme za pročitati neke knjige koje ste dugo namjeravali, ali vam druge obveze nisu dopustile. Ako ste u pogledu odabira neodlučni, donosimo vam preporuke naslova četvero studenata sa zagrebačkog Filozofskog, Agronomskog, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta te VERN-a. Studenti su nam povjerili i što su sami čitali u posljednje vrijeme.
Ako ste do sada zaobilazili Larssona ili Coelha, pravo je vrijeme za druženje s njima
Treba odmah reći da su se studenti u svojim preporukama gotovo isključivo orijentirali na naslove novijeg datuma. Laura s Filozofskog fakulteta, među tri zadnja naslova koja je pročitala navodi ‘Teoriju neobrazovanosti’ autora Konrada Paula Liessmanna, ‘Doba Šive’ Manila Surija te ‘Vodorigu’ Andrewa Davidsona.
No kada je o preporukama riječ odlučila se za krimić ‘Ja ubijam’ talijanskog autora Giorgia Falettija, te za dva djela jednog od najvećih suvremenih književnika, Paula Coelha. Riječ je o djelima ‘Vještica iz Portobella’ te ‘Brida’, na koju je stavila poseban naglasak.
Posljednji naslov koji je pročitala Antonija s Agronomije bio je priručnik ‘Emocionalna inteligencija’ Davida Golemana, no kada su preporuke u pitanju tu se odlučila za beletristiku.
Trilogija Millenium (‘Muškarci koji mrze žene’, ‘Djevojka koja se igrala vatrom’, ‘Kule u zraku’) švedskog književnika Stiega Larssona od 2005. kada je prvi puta objavljena pobuđuje dosta pozornosti. Već je snimljena švedska verzija filmova te engleska prvog dijela, no 65 milijuna prodanih primjeraka trilogije u svijetu možda vas ipak nagovori da prvo pročitate knjigu, a zatim pogledate sjajne ekranizacije.
Antonija to svakako preporučuje, a među knjigama koje biste trebali pročitati navodi i ‘Znaš li čuvati tajnu?’ autorice Sophie Kinselle.
Obavezno štivo: Naslovi koje svima preporučuje dekanica TVZ-a.
Od humorističnih naslova, preko putopisa pa sve do suvremene klasike
Uistinu je šarolik spektar naslova koje su u posljednje vrijeme pročitala naša dva preostala sugovornika, a ni preporuke nisu ništa manje maštovite.
Tako je Saša s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u posljednje vrijeme čitao raznorodnu tematiku, od zakona moći, preko psiholoških principa do filozofskih rasprava i teorija zavjere.
Naslovi posljednjih knjiga koje je student RGN-a pročitao su ‘Bioenergetics’ Alexandera Lowena, ’48 Laws of Power’ autora Roberta Greenea, ‘Četiri temeljna pojma psihoanalize’ od Jaquesa Lacana, ‘U što vjerujem’ od Aldousa Huxleya te Nietscheovu knjigu ‘Schopenhauer kao odgajatelj’.
No ako među ovih pet naslova ne možete naći ništa za sebe, Saša je preporučio da pročitate malo laganiji putopis ‘U potrazi za staklenim gradom’ autora Željka Malnara i Borne Bebeka. Za one koji su više vizualni i tehnički tipovi preporučuje ‘The Lost Notebooks of Leonardo da Vinci’, koje je djelo Edwarda Bolmea.
Za kraj je s nama svoj koktel zadnjih pročitanih i preporučenih naslova podijelio i Tomislav s VERN-a. Tri naslova, koja je posljednja pročitao su ‘Odavde do Tralala’ hrvatskog putopisca Borisa Veličana, zatim ‘Dimljenu haringu sa senfom’ Alana Bradleya te ‘Priču o dva grada’ Charlesa Dickensa.
Kada je, pak, riječ o preporukama, odlučio se za trilogiju ‘Gospodara prstenova’ J.R.R. Tolkiena i to za verziju koju je preveo Zlatko Crnković. Uz to je naveo i ‘Gospodara muha’ Williama Goldinga te ‘Najljepše priče klasične starine’ Gustava Schwaba.
