MIT: Tamna čokolada je zdravija od mliječne čokolade
ISTINA:
Čokolada, kraljica slatkiša, već godinama vlada svijetom kao naujukusnija poslastica ikad izmišljena.
Iako ju često jedemo s grižnjom savjesti, zaista nema potrebe jer organizmu donosi niz dobrobiti. Glavni sastojak čokolade je zrno kakaa, plod biljke kakaovca koji raste u tropskima krajevima Južne Amerike. Švedski botaničar Linne dao je toj biljci naziv Theobroma cacao, “hrana za bogove”.
Energetska vrijednost i nutritivni sastav ovisi o vrsti. 100 g čokolade s više od 50% kakaa sadrži oko 560 kcal, a 100 g mliječne čokolade sadrži oko 550 kcal. Bogata je mineralima fosforom, magnezijom, sadrži i dosta cinka, željeza i kalija tako da 100 g tamne čokolade sadrži 280 mg fosfora, 300 mg magnezija, 3 mg željeza, 400 mg kalija, 100 mg kalcija, mangan, selen, bakar u tragovima, 500 mg teobromina, 68 g kofeina, 54 g ugljikohidrata, 6 g proteina, 30 g masti i 9 g dijetalnih vlakana.
Osim minerala, sadrži i vitamine B1, B2, B5, B6, PP, folnu kiselinu i beta-karoten. Tamna čokolada zbog visokog udjela kakaa ima visoke količine flavonoida, glavnih antioksidansa u čokoladi koji sprečavaju oksidaciju kolesterola i tako štite krvne žile.
Količina flavonoida raste kako raste i količina kakaa u čokoladi pa je zaključeno da kockica tamne čokolade sadrži jednaku količinu flavonoida kao čaša crnog vina. Čokolada s visokim udjelom kakaa smatra se odgovornom za aktivaciju dobrog raspoloženja, odnosno potiče stvaranja serotonina. Također potičemo koncentraciju i jača intelektualne i psihičke sposobnosti.
Ovisno o udjelu kakaa i drugih sastojaka čokolade, mliječna čokolada će sadržavati više kalcija, ali sadrži i veliku količinu šećera, a često sadrži biljno ulje kao zamjena za kakao maslac i umjetne arome.