Grad Zagreb, Varaždinska, Istarska, Međimurska i Primorsko-goranska županija najkonkurentnije su županije po atraktivnosti za poslovanje i življenje prema istraživanju regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske 2013., kojega danas u Hrvatskoj udruzi poslodavaca predstavlja Nacionalno vijeće za konkurentnost.
Zagrebačka županija je s 5. mjesta “skliznula” na 7. mjesto konkurentnosti. Na njezino se mjesto “popela” Primorsko-goranska županija, dok su najmanje konkurentne županije na ljestvici i dalje ostale Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija, odnosno županije s najvećim posljedicama rata. U odnosu pak na EU najkonkurentnije regije u 2013. – njih 262 u 28 zemalja EU – dvije hrvatske regije, Kontinentalna Hrvatska i Jadranska Hrvatska, zauzimaju 213. i 225. mjesto.
Treće po redu istraživanje Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2013. nastavak je mjerenja konkurentnosti hrvatskih županija započetog 2007. prema metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD), kojim se daje jasna slika o jakostima i slabostima 21 hrvatske županije i donose preporuke za jačanje konkurentnosti gospodarstva na lokalnoj razini.
Regionalni indeks konkurentnosti može biti dobar “investicijski” vodič, ali i poticaj brojnim, osobito obrazovnim, institucijama za angažiranje u poboljšavanju pojedinih faktora o kojima ovisi produktivnost gospodarstva i/ili javnog sektora neke sredine, istaknuto je na predstavljanju. No pokazalo se kako većina prioriteta i preporuka iz 2007. i 2010., poput jačanja poduzetničkog kapaciteta regija i županija, jačanja investiranja u regije i županije te dizanja kvalitete života u županijama još uvijek nisu realizirani.
– Nalazi ovog istraživanja potvrđuju da nema dovoljno brzih promjena, pa stoga ni vidljivog napredovanja konkurentnosti županija. Sve županije imaju pravo na ujednačen razvoj; jačanje konkurentnosti županija pretvorit će se u rast nacionalne konkurentnosti. To je jedino moguće ostvariti suradnjom svih kroz korištenje lokacijskih prednosti i resursa, poticanjem potencijalnih izvora i uklanjanjem prepreka rastu.
U tome ključnu ulogu ima suradnja obrazovnog i istraživačkog sustava sa poslovnim sektorom jer bez stvaranja ljudi s kompetencijama proaktivnosti i inovativnosti koje doprinose prepoznavanju prilika i njihovog pretvaranja u konkurentni pothvat na globalnom tržištu i dalje ćemo se suočavati s najopasnijim problemom svake zemlje, a to je visoka i dugotrajna nezaposlenost, posebno nezaposlenost mladih – istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
