Pozivamo Vladu da od jeseni uvede građanski odgoj i obrazovanje u škole, tim više što je program potpuno pripremljen, a uvijek se može i nadograđivati. Tražimo da se uvede kao poseban predmet u šestom razredu osnovne škole i kao međupredmet u ostalim razredima.
Zajednički je to zahtjev koji su vladajućima na današnjoj novinskoj konferenciji uputile civilne organizacije okupljene u GOOD inicijativu (Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskoj odgoja u škole) i Platforme 112.
Podsjetivši da je uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja dio Plana 21 i koalicijskog sporazuma, predstavnica GOOD inicijative Emina Bužinkić. Dileme novog ministra znanosti i obrazovanja Vedrana Mornara oko građanskog odgoja nazvala je čudnim. Istaknula je kako su se dosadašnja istraživanja o građanskoj osviještenosti i znanjima mladih pokazala poraznima i zabrinjavajućima.
– Odustajanje od uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja porazno je i za novog ministra i za ovu Vladu te Hrvatsku svrstava na nisku razinu političke kompetencije. Vlada se treba držati svog cilja iz Plana 21, tim više što je u eksperimentalnu provedbu ovog programa u protekle dvije godine uloženo pola milijuna eura. Odustane li se, bit će to bačen novac – naglasila je Bužinkić.
Čakovečki profesor povijesti i psihologije Miljenko Hajdarović naglasio je da je proveo više od stotinu sati u pripremama i usavršavanju za uvođenje građanskog odgoja u škole te da i dalje smatra kako je potrebno odgajati odgovorne i aktivne mlade ljude koji će biti spremni mijenjati loše stvari oko sebe. – Treba aktivirati misaone procese učenika, a ne ih učiti da bubaju silne podatke – istaknuo je profesor.
I učenica Eta Krpanec založila se za građanski odgoj u školama jer smatra da bi za izgradnju mišljenja i stavova mladih potrebno imati što više informacija i da će tako škole postati prostori za diskusiju, mjesta gdje učenici iznose svoje stavove. Smatra tužnim i poražavajućim da mladi od 18 i 19 godina govore da ne žele izlaziti na izbore i sudjelovati u politici.
– Šteta je što se ne zna čemu služe peticije, referendumi, kakva su prava potrošača…, a žalosno je da je sve više netolerancije prema drugima i drugačijima – kazala je učenica. Profesor s Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj ponovio je kako je Hrvatska jedna od rijetkih europskih država koja u svoj obrazovni sustav nije implementirala građanski odgoj i obrazovanje.
Naglasio je kako se mladi ne rađaju kao netolerantni već oni to postaju i stoga je važnost uvođenja ovog predmeta velika.
