– Na stručnom osposobljavanju sam do 16. rujna. Puno sam toga naučila u proteklih devet mjeseci i zadovoljna sam što imam priliku raditi u Gradskoj upravi. Završila sam ekonomiju, no posla u toj struci teško je pronaći.
Traže se uglavnom osobe za stručno osposobljavanje za 1600 kuna, a normalnih oglasa za normalnu plaću baš i nema – kaže Lea Krištofić, mag. ekonomije, koja je mjesec dana nakon prijavljivanja na burzu, dobila godinu dana osposobljavanje u Čakovcu, gdje najviše radi na poslovima javne nabave.
Nakon 16. rujna, ponovno će na burzu i u potragu za poslom. Dosad je u mjere poticanja zapošljavanja kao što su stručno osposobljavanje i javni radovi bile uključene čak 1722 osobe, za što je izdvojeno 22,4 milijuna kuna. No, država je promijenila omjer sufinanciranja s 85:15 na 50:50, a i postroženi su uvjeti.
– U Prelogu smo na godinu imali i po 80 ljudi na javnim radovima, a sad ih Grad ima samo četvoro. Nedostaju nam radnici, no ne možemo ih dobiti jer je određen uvjet da na Zavodu za zapošljavanje moraju biti prijavljeni najmanje tri godine – kaže Siniša Radiković, direktor Pre-koma. Ugovore sklapa Grad. Slično je i u Čakovcu.
Od prošlog mjeseca na osposobljavanju je i Vanja Koloda-Kalšan, politologinja koja je stigla u Upravni odjel za društvene, protokolarne i europske poslove. – Mislim da će mi ovo iskustvo puno pomoći – kaže. U istom je odjelu i Vanja Horvat, mag. primarnog obrazovanja. Ni za učitelje nema posla.
– Ovo mi je prilika da obrazovni sustav sagledam i s druge, administrativno-upravne strane – napominje. Za mjesec dana će na polaganje stručnog ispita, a od rujna u potragu za poslom. – Ako ne uspijem dobiti posao u školi, prihvatit ću bilo koji mi se ponudi – zaključuje.
Država je na neki način “redizajnirala” javne radove prebacujući veći teret na lokalnu samoupravu, i to s 15 na 50 posto. Razlog je nedostatak novca u proračunu. No, ni gradovi i općine ne plivaju u novcu koji nisu predvidjeli u proračunima, pa je broj učesnika u tim mjerama zapošljavanja drastično smanjen.