Ovog četvrtka u Virovitici je na inicijativu Hrvatske zajednice županija održan sastanak na temu izrade Strategije pametne specijalizacije i korištenja fondova Europske unije u programskom razdoblju 2014 – 2020.
U ime Međimurske županije na sastanku je bio zamjenik župana Zoran Vidović. Naime, u kolovozu prošle godine u sklopu IPA projekta Ministarstva gospodarstva počela je izrada navedene Strategije, čiji je rok za završetak drugi kvartal 2014. Naša se zemlja, kao i sve ostale članice Europske unije, obvezala izraditi Strategiju koja je preduvjet za korištenje europskih fondova namijenjenih za investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije u aktualnom financijskom razdoblju.
Ona će definirati i ključne odrednice za postizanje konkurentnosti našeg gospodarstva te dati smjernice koje su naše komparativne prednosti te tržišne niše u kojima bi naše tvrtke mogle uspješno poslovati na svjetskom tržištu. Kako je istaknuto, Republika Hrvatska na raspolaganju u tih sedam godina za ovu namjenu ima 8 milijardi eura, koja se mogu iskoristiti samo temeljitim planiranjem.
Potrebna je dubinski analizirati naše gospodarstvo, dosadašnja ulaganja u izgradnju gospodarske infrastrukture poput poslovnih zona te povećanje konkurentnosti. To se u sklopu izrade Strategije i radi te će tako prikupljeni podaci biti objavljeni, a značajnu ulogu imat će i razvojne agencije i to u poticanju gospodarstvenika da se na te natječaje svojim programima i projektima jave.
Zamjenik župana Međimurske županije Zoran Vidović naglasio je da naša županija status “investor friendly” regije nije stekla preko noći, već dugogodišnjim radom i planiranjem. – Posebno je važna stručnost, učinkovitost i brzina javne administracije, jer na i tome i naši i strani gospodarstvenici temelje svoje odluke o ulaganjima – rekao je Vidović te dodao da i regionalna samouprava određivanjem strateških gospodarskih grana može pomoći u usmjeravanju, olakšavanju i poticanju ulaganja.
Zanimljivo je da je nedavno smanjenje broja statističkih regija u Hrvatskoj na dvije, našu panonsku dovela u lošiji položaj. Naime, zbog velikog udjela zagrebačkog BDP-a promijenio se omjer sufinanciranja i to na štetu lokalne i regionalne samouprave. To će direktno rezultirati manjim brojem velikih projekata koji će se realizirati sredstvima fondova Europske unije, čulo se na sastanku.
