Hrvatski prometni policajci lani su redovnim kontrolama prometa zabilježili ukupno 726.347 prometnih prekršaja. Tome valja dodati i prekršajne naloge ispisane nakon prometnih nesreća. Grijesi naših vozača grupiraju se oko prekršaja vezanih za brzinu, sigurnosni pojas, alkohol, crveno svjetlo na semaforu.
Pijani i kroz crveno
Najviše vozača – 92.434 – prekršajno je prijavljeno zbog prekoračenja ograničenja brzine u naselju za 10 do 20 km/h. To je povećanje od 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Drugi grijeh po masovnosti odnosi se na 81.579 osoba koje se prilikom vožnje nisu vezale sigurnosnim pojasem.
Sa 69.484 zabilježena slučaja slijedi nepropisno parkiranje. Blok za ispisivanje kazni prometni su policajci zbog nepoštivanja prometnog znaka vadili 62.277 puta, te još 41.316 zbog vožnje pod utjecajem alkohola (ne računajući vozače alkotestirane nakon prometne nesreće).
Čak 8077 vozača uhvaćeno je lani za volanom s više od 1,5 promila alkohola. Zakon o sigurnosti prometa na cestama za tu kategoriju prekršitelja predviđa kaznu od 5000 do 15.000 kuna. Uzmemo li za mjerodavan iznos prosječnih 10.000 kn, samo su najpijaniji vozači zaradili kazne u iznosu od 80,770.000 kn.
Računajući s prosječnom kaznom od 4000 kn, još 43,324.000 kuna u proračun se trebalo sliti od 10.831 vozača uhvaćenog za volanom s više od 1,01, a manje od 1,50 promila alkohola u organizmu. Jasno, ovo je iznos propisan Zakonom, to ne znači da su ga uhvaćeni vozači i uplatili u državni proračun.
Neki od njih koriste mogućnosti žalbe i pokušavaju slučaj dovesti do zastare, a mnogi se odlučuju odmah platiti 50% iznosa kazne. Tu mogućnost iskoristila je većina od 31.729 vozača – 29,6% više nego prethodne godine – uhvaćenih kako voze s mobitelom u rukama.
Da nisu brzim plaćanjem iskoristili mogućnost smanjenja kazne, zbog upotrebe mobitela tijekom vožnje naši bi vozači u državni proračun ukupno uplatili 15,864.500 kn.
Za izazivanje nesreća 45,184.000 kn
Za izazivanje 22.804 prometne nesreće s materijalnom posljedicom ukupno je propisano 22,804.000 kuna kazne, dok bi vozači koji su izazvali prometnu nesreću s nastradalim osobama trebali platiti 22,380.000 kn, odnosno po 2000 kn svaki od vozača koji je izazvao nesreću u kojoj je netko poginuo ili je ozlijeđen. Ukupno je takvih nesreća bilo 11.190. Za izazivanje prometnih nesreća tako je ukupno ispisano naloga u vrijednosti 45,184.000 kn.
Najviše prometnih nesreća lani se dogodilo prilikom sudara vozila u pokretu, njih 5344, a u toj vrsti nesreća najviše je osoba poginulo (128) i ozlijeđeno (8293). Slijetanje vozila s ceste odnijelo je još 112 života, uz 3252 ozlijeđene osobe, u ukupno 2472 nesreće ovog tipa.
Dozvola im oduzeta, a oni bezbrižno voze
Upravljanje vozilom za trajanja zabrane vožnje odnosno dok je vozačka dozvola oduzeta zbog ranijih prekršaja sve je popularniji “sport” u Hrvatskoj. U odnosu na prethodnu godinu, lani je takvih vozača bilo čak 146,6% više! Uhvaćeno ih je 4370, a tijekom 2012. godine bilo ih je 1772.
Propisana kazna od 5000 do 15.000 kuna očito nije dovoljna, iako je riječ o maksimalnoj kazni propisanoj Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Zabrinjava i 7565 vozača prijavljenih zbog prolaska kroz raskrižje dok je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo. Ta brojka prestavlja povećanje od 18,2% u odnosu na 2012. godinu. Brzinski limit automobila isprobavalo je 460 vozača (+1,5%).
