Otkrivamo tko ostaje bez socijalne pomoći!

Oko 4300 korisnika opskrbnina od 1. siječnja 2014. godine ostaje bez ove vrste socijalne naknade. Posljedica je to stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi koji uvodi “zajamčenu minimalnu naknadu”.


Neuređeno i nepravedno

Poanta je da se prvi put uvodi imovinski cenzus za određivanje socijalne kategorije, a ne samo novčana primanja kako je to bilo dosad. Primjerice, osoba koja ima mjesečna primanja manja od tisuću kuna, ali živi sama u stanu od 180 kvadrata u središtu Zagreba ne može se tretirati isto kao i starac koji s istim primanjima živi u potleušici u Gvozdu. Prvi može prodati ili iznajmiti stan i osigurati si minimalna sredstava za život, dok drugi bez pomoći države teško može preživjeti.

Problematici “socijale” godinama se nije sustavno pristupalo pa je to područje neuređeno i nepravedno. U Hrvatskoj postoje čak 72 socijalne naknade koje služe za podmirenje sličnih potreba ili zaštitu od sličnih rizika. To je dovodilo do multipliciranja i preklapanja prava, ali i njihove zloporabe. Korak prema uređivanju toga područja uvođenje je “zajamčene minimalne naknade” – oblika socijalne pomoći koji objedinjava četiri dosadašnje naknade: produljenu novčanu naknadu za nezaposlene, pomoć za uzdržavanje te opskrbnine koje su proizlazile iz dva propisa – Zakona o pravima hrvatskih branitelja i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (II. svjetski rat).

– Smisao je da se sve naknade stave na jedno mjesto. Ne samo radi njihove lakše kontrole, već i radi pravednije raspodjele. Često se, naime, događalo da višečlane obitelji ostvaruju veći broj naknada, od dječjeg doplatka, pronatalitetnog dodatka, rodiljske naknade, naknade za nezaposlene, novčane pomoć koju daju lokalne jedinice i da tako mjesečno skupe po 9 ili 10 tisuća kuna, dok istovremeno samci žive sa 600 kuna mjesečno – kaže Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih.

Ministrica napominje da će koncem siječnja, kada se prime svi zahtjevi, imati točnije podatke o korisnicima minimalne naknade. No nakon izuzimanja iz sustava osoba koje imaju imovinu da si mogu osigurati egzistenciju i preraspodjele sredstava, minimalna naknada za samce bit će povećana za 200 kuna. Upravo su samci i samohrani roditelji, ističe ministrica, najugroženija skupina koja traži posebnu brigu države. Ministarstvo branitelja ostavilo je oko 10 milijuna kuna za braniteljsku populaciju kojoj će trebati dodatna pomoć nakon ukidanja opskrbnina i njihova uklapanja u zajamčenu minimalnu naknadu.


Utvrđivanje cenzusa

Korisnici opskrbnina, među kojima je više od polovice branitelja, zahtjeve za minimalnu naknadu trebat će podnositi uredima državne uprave. Uz zahtjeve će dobiti formulare i popuniti podatke za utvrđivanje socijalnog statusa. Podatke će obraditi centri za socijalnu skrb i vratiti ih uredima državne uprave.

– Centrima je ostavljena procjena nekretnina, tj. mogućnosti njezina stavljanja u funkciju pri utvrđivanju imovinskog cenzusa – kaže Opačić objašnjavajući da se ne može isto tretirati kuća na moru koja se može iznajmljivati ili kuća na selu.


Tko novim pravilima gubi pravo na minimalnu naknadu

Samac ili član kućanstva koji osim kuće ili stana u kojem živi ima i drugu nekretninu, može je iznajmiti. Isto vrijedi i za onog koji ima poslovni prostor, a ne koristi ga za registriranu djelatnost, ili tko ima vrijedne pokretnine poput plovila, umjetnina i sl.

Samac ili član kućanstva koji ima u vlasništvu imovinu čijim bi korištenjem ili prodajom a da si ne ugrozi osnovne životne potrebe mogao osigurati sredstva u iznosu zajamčene minimalne naknade.

Samac koji je sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, i to kao primatelj uzdržavanja.

Samac ili član kućanstva koji je u razdoblju od tri godine prije podnošenja zahtjeva prodao ili darovao imovinu, odrekao se prava na nasljeđivanje ili ustupio svoj nasljedni dio ako si je time mogao osigurati uzdržavanje u iznosu zajamčene minimalne naknade i nakon podnošenja zahtjeva.

Samac ili član kućanstva koji ima osobno vozilo koje ne služi njemu ili članu kućanstva za prijevoz jer je invalid, koje ne služi za prijevoz starije ili nemoćne osobe ili teško pokretne osobe ili mu pak nije nužno jer živi u mjestu koje je prometno izolirano.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije