Pitate se zašto u Hrvatskoj nismo nikada uspjeli imati vlastitog proizvođača automobila. Jednostavno, to je skupo, jer da bi se pokrenulo pitanje proizvodnje jednog solidnog automobila potrebno je uložiti najmanje milijardu kuna.
A gdje su još tvornice, strojevi, infrastruktura… Toliko novca imaju samo najveći, a oni nas s razlogom zaobilaze. Previsoke plaće, preveliki i previše brojni porezi, ogromna birokracija i administraija, korupcija…
Jasno je da nema nikakvih izgleda da u Hrvatsku u dogledno vrijeme neki ozbiljni proizvođač. A kakvu smo priliku propustili, postaje jasno kada vidimo kako na proizvodnji zarađuju naši susjedi…
Put od ideje do konačnog automobila je dug, težak i vrlo skup. Zato je razumljivo koliku katastrofu za jednu tvrtku može izazvati samo jedan neuspješni model. Stotine vrhunskih stručnjaka iz raznoraznih područja sa svojim timovima osmišljavaju i najmanje dijelove auta, a marketinški magovi smišljaju stotine načina za reklamu. Sve ovo na kraju podiže cijenu automobila.
Vratimo se na kraju još malo u Hrvatsku. Nije baš sve tako sivo, nekoliko tvrtki igra itekako zapaženu ulogu u svjetskoj autoindustriji. I sve više napreduju, a to ohrabruje, piše 24sata.hr.
Hrvatska stakla na kultnim sportašima
Tvrtka Lipik glas bila je nekoć na rubu propasti, a danas surađuje s proizvođačima najprestižnijih automobila. Njihovi redoviti kupci su Bentley, Lamborghini, Aston Martin, McLaren, Bugatti i Rolls Royce. Osim toga rade i stakla za vlakove, jahte, neprobojna stakla… Imaju osiguran posao do kraja 2015.
AD Plastik je jedan od važnijih igrača
Gotovo svi plastični dijelovi na Twingu proizvode se u zagrebačkom pogonu tvrtke AD Plastik, a tako će biti i s novim Twingom i Smartom. No to je samo kap u moru proizvođača koje opskrbljuje ova solinska tvrtka – BMW, Citroën, Ford, GM Avtovaz, Opel, Volkswagen. Imaju devet tvornica, od čega tri u Hrvatskoj.
I dalje ništa od hrvatskih automobila
Vlak koji je na istok europe dovozio najveća imena svjetske automobilske industrije nismo uspjeli uhvatiti, a kako stvari stoje teško da će više ikad biti prave prilike za otvaranje velike tvornice automobila u Hrvatskoj. A naši igrači o kojima se već godinama priča se ne miču s mrtve točke. Samo se pojavljuju po sajmovima i medijima, a od serijske proizvodnje Rimca i Dok-Inga – još ništa.
Na početku bijaše ideja
Tri prijedloga dizajna je prosjek. Najbolji od njih postaju konceptni automobili kojima se na autosalonima testiraju reakcije kupaca.
Pravi posao počinje dizajnom
Dizajnerski posao koji je među najvažnijima odrađuje tim od 5 do 10 ljudi. za ostatak posla zaduženo je još pedesetak stručnjaka s pomoćnicima. Pet godina – toliko traje razvoj automobila od ideje do serijskog modela u prodaji.
Tone čelika, plastike, stakla, aluminija
Oko 700 kilograma čelika je potrebno kako bi nastao jedan prosječni automobil. U autu ima i 120 kilograma plastike te otprilike 35 kg stakla.
Dobra suradnja robota i ljudi
1000 robota ima tvornica Audija u Ingolstadtu. Oni vare, montiraju, lakiraju… No ljudi su još uvijek nezamjenjivi u završnim fazama montaže.
300.000 km testova
Ovoliko naprave prototipovi koji siđu s proizvodne trake. Prije početka finalne proizvodnje testira se na snijegu, na ledu, pa čak i u pustinjama.
Proizvodna cijena nije velika
Auto od 100.000 kuna tvornicu je u proizvodnji stajao otprilike 30.000 kuna. No sam razvoj novog modela često stoji i nekoliko milijardi kuna.
Skupi marketing diže cijenu auta
Otprilike 50 milijuna kuna stoji nastup velikog proizvođača na salonu u Ženevi. To je samo dio iznosa koji se daju za sve vrste marketinga. To može biti i 10.000 kn po prodanom autu.
Od auta najviše zarađuje država
Oko 5000 kuna marže ostaje autosalonu koji prodaje aute. Na kraju ipak najviše profitira država. Hrvatska uzme gotovo 30.000 kuna, proizvođač osjetno manje.
