Pojam hospicij nastao je u srednjem vijeku, a značenje mu se proširilo diljem Europe. Namjena ove građevine je bila ta da hodočasnici i ostali gosti u njima mogu pronaći “gostoljubivost” hospitium, uključujući smještaj s dormitorijem, spavaonicom. Kasnije je dobio i značenje mjesta, ustanove u kojoj se provodi palijativna skrb.
Palijativna skrb je aktivna i cjelovita briga, kako za osobu čija bolest više ne reagira na liječenje, tako i za bolesnikovu obitelji kojom se nastoji ublažiti bol i patnja, te poboljšati kvaliteta života bolesnika i njegove obitelji.
Pri tome je potreban cjeloviti pristup bolesniku u liječenju i komunikaciji od strane zdravstvenih radnika koji pružaju zdravstvenu i socijalnu skrb kao što su to: liječnici opće medicine i liječnici u bolnicama, medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama, socijalni radnici, osoblje u ustanovama za kućnu njegu, te u domovima za starije i nemoćne. Veliku ulogu u pružanju palijativne skrbi imaju i nezdravstveni radnici – volonteri – koji su obučeni za pružanje pomoći neizlječivo bolesnima, kao i njihovim obiteljima, javlja HZZO.
U pružanju palijativne skrbi potrebno je voditi brigu o dostojanstvu bolesne osobe, samostalnosti, kao i omogućiti joj odlučivanje o vlastitom životu i liječenju. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ugovorio je u zdravstvenim ustanovama 206 postelja za pružanje palijativne skrbi osiguranim osobama koje boluju od bolesti gdje suvremena medicina više ne može dovesti do ozdravljenja.
U Međimurju je 2010. godine osnovana udruga “Pomoć neizlječivima”
U Međimurju je 2. siječnja 2010. godine osnovana udruga “Pomoć neizlječivima”, sa svrhom promicanja svijesti o raznim oblicima pomoći bolesnicima koji boluju od teških i progresivnih bolesti, za koje je medicina učinila sve dijagnostičke i terapeutske zahvate. Budući da je preostalo jedino smirivati simptome, takav je bolesnik često otpušten iz bolnice i prepušten na daljnju skrb svojoj obitelji i svom matičnom liječniku i njegovu timu.
Upravo u toj fazi života nova udruga preko svojih članova želi obiteljima pomoći u svekolikoj brizi oko bolesnika. Zato su u Udruzi ravnopravno udruženi volonteri raznih zvanja (pomagači, medicinske sestre, rehabilitatori – defektolozi, njegovatelji, svećenici, socijalni radnici, liječnici, učitelji, ekonomisti, redovnice, novinari, inženjeri…), odnosno svi koji žele udruzi darovati svoje talente, pogođenoj obitelji svoje vrijeme, a teškom bolesniku svoju blizinu i pozornost. Predsjednica udruge je Renata Marđetko, viša medicinska sestra.
Članovi udruge su ovaj dan obilježili kestenijadom na Trgu Republike u Čakovcu.