Svojim odlukama su i nadležna tijela EU potvrdila kako se u slučaju dodjele sredstava profesionalnim sportskim klubovima u EU radi o državnim potporama koje mogu narušiti tržišno natjecanje
Dosadašnji način financiranja sporta, koji sadrži i mogućnost dodjele državnih potpora koje nisu sukladne pravnoj stečevini EU, mogao bi postati predmet ocjene Europske komisije i predmet naloga za povrat, što bi neke sportske klubove (ne samo nogometne) moglo odvesti u stečaj ili likvidaciju – navodi se u pismu koje je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), uputila Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.
Time su zapravo jasno dali do znanja kako se od 1. srpnja, odnosno ulaska Hrvatske u EU javnim novcem više neće smjeti financirati profesionalni sport, a resorno ministarstvo moralo bi donijeti i potrebne zakonske promjene.
Promjene bi prije svega trebale biti usmjerene na jasnije utvrđivanje uvjeta i kriterija odnosno razlikovanje financiranja amaterskog u odnosu na profesionalni sport. Drugim riječima, sredstvima iz javnih izvora odnosno sredstvima koja se mogu smatrati državnom potporom, profesionalni se sport može financirati isključivo u skladu s propisima o državnim potporama, što mora biti razvidno i iz odredbi propisa koji uređuju sportsku djelatnost.
Također, propisi o državnim potporama odnose se i na izgradnju, korištenje i održavanje sportskih objekata odnosno sportske infrastrukture javnim sredstvima pa bi i u tom dijelu bilo poželjno propisati načela i opće uvjete pod kojima se takvi sportski objekti mogu graditi i davati na korištenje, osobito profesionalnim sportskim klubovima, poručili su iz AZTN-a.
Agencija objašnjava i kako zakonske odredbe ne razlikuju financiranje ama¬terskog od profesionalnog sporta, odnosno na istovjetan način uređuju financiranje profesionalnog i amaterskog sporta. Međutim, u skladu s propisima o državnim potporama koje je Republika Hrvatska preuzela iz pravne stečevine EU, državnom potporom smatraju se svi stvarni ili potencijalni rashodi ili umanjeni prihodi države dodijeljeni od davatelja državne potpore koji daju prednost na tržištu korisniku državne potpore, bez obzira na njezin oblik, a koji narušavaju ili bi mogli narušiti tržišno natjecanje odnosno trgovinu između Hrvatske i EU.
U odnosu na sredstva kojima država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave financiraju profesionalni sport, bez obzira na status profesionalnih sportskih klubova (sportska trgovačka društva ili udruge), razvidno je da se ti uvjeti u pravilu smatraju ispunjenima, odnosno da se radi o državnim potporama. Prije svega, nedvojbeno je da se radi o rashodima države odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te da se profesionalni sportski klubovi mogu smatrati korisnicima državne potpore jer obavljaju gospodarsku djelatnost (ostvaruju prihode od prodaje igrača na domaćem i inozemnom tržištu, od prodaje ulaznica, pokrovitelja, televizijskih prava, prodaje klupskih suvenira i sl.).
Dodjelom spomenutih sredstava određeni sportski klub ostvaruje prednost na tržištu u odnosu na klub koji takvu potporu ne dobiva. Svojim odlukama su i nadležna tijela EU potvrdila kako se u slučaju dodjele sredstava profesionalnim sportskim klubovima u EU radi o državnim potporama koje mogu narušiti tržišno natjecanje odnosno imaju učinak na trgovinu između država članica.
Agencija je, stoga, smatrala potrebnim Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta ukazati kako bi odredbe Zakona o sportu na odgovarajući način trebalo uskladiti s hrvatskim propisima o državnim potporama, odnosno člankom 107. Ugovora o funkcioniranju EU (UFEU). Osobito je to važno u svjetlu činjenice da će se nacionalno zakonodavstvo na području potpora, odnosno ZDP, primjenjivati samo još nekoliko mjeseci, odnosno do 1. srpnja 2013. godine, a nakon toga će se u odnosu na državne potpore i u Republici Hrvatskoj izravno primjenjivati europska pravna stečevina u ovome području, zaključuju iz Agencije.
