– Mladi ne jedu pravilno. Ne brinu o zdravoj prehrani, pogotovo djevojke koje paze na liniju. Nemaju vremena za hranu jer cijelo poslijepodne su u školi, pa često ostaju samo na onome što pojedu prije škole. Neki ni ne mogu rano jesti, pa cijeli dan žive na pecivu iz pekare – kaže Stela Krušelj, učenica prvog razreda Srednje škole Prelog, koja je s kolegom Lukom Šestanom i uz pomoć mentora Marka Možeka istraživala razlike u morfološkim karakteristikama učenika osnovne i srednje škole. Rezultati vaganja i mjerenja potvrdili su da sve više djece nakupi višak kilograma i masti, pogotovo kad postanu srednjoškolci.
– Osnovni cilj bio nam je utvrditi vrijednosti indeksa tjelesne mase i potkožnog masnog tkiva te njihovo kretanje kroz školovanje. Uzeli smo i parametre veličine mišićne mase i bazalnog metabolizma. Povod je bio to što je pretilost sama po sebi velika pošast današnjeg društva, što pokazuju i razna istraživanja na tu temu. Europska podružnica Svjetske zdravstvene organizacije govori da je 24 posto djece u dobi od šest do devet godina pretilo ili ima prekomjernu tjelesnu težinu – pojašnjava M. Možek.
Jedan od glavnih razloga širenja trenda pretilosti je nedostatak tjelesne ativnosti, pa su učenici pokušali utvrditi utječe li ona na pojavu pretilosti. – Obuhvatili smo učenike razredne i predmetne nastave u OŠ Prelog i naše Srednje škole Prelog. Dokazali smo da učenici razredne nastave imaju najmanji indeks tjelesne mase koji raste s povećanjem broja godina. Isto je i postotkom masti – kažu Stela i Luka. Izračunali su da 16 posto srednjoškolaca, njihovih kolega, ima prekomjernu težinu, slično kao i učenici u predmetnoj nastavi, dok je u razrednoj njih svega pet posto.
– Kod srednjoškolaca je šest posto pretilih, što je alarmantno – upozorava mentor. Nisu posebno obrađivali podatke po spolu, no postoje podaci da učenice češće napuštaju tjelesnu aktivnost u vrijeme adolescencije, čak njih 60 posto. Sve više učenika s vremenom napušta klubove i druga mjesta na kojima se organizirano bave sportom.
– Trebalo bi istražiti razloge zašto mladi odustaju od sporta. Neki valjda zbog vodstva klubova ili trenera, drugi zbog škole, a treći samo zato jer su iskusili sjedilački način života i više im se jednostavno ne da. Teško im se dići sa stolca. Jedino ako im zaprijeti bolest, onda počnu aktivnije vježbati – zaključuje M. Možek. Zanimljiv je i trend da učenici ne jedu puno, a debljaju se. Razlog je to što ne jedu kvalitetnu hranu i ne raspodjeljuju je na pravilan broj obroka.
– Najlakše je u pekari kupiti buhtlu i sendvič, hranu koja se dugo razgrađuje. Taj kalorijski unos ne potroše, stvaraju se rezerve i javlja se pretilost – upozorava Možek. U školama je, smatra, premalo nastave tjelesne kulture. Dva sata tjedno je nedovoljno, tim više što se dio sata izgubi na presvlačenje i na put do dvorane ili sportskih terena.
