Povodom Međunarodnog dana žena Udruga Zora u Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec otvorila je dvojezičnu izložbu “Značajne žene Hrvatske i Francuske”. Predstavljeno je deset žena koje su učinile iskorak iz svojih tradicionalno im namijenjenih uloga i koje su u životu uspjele realizirati svoje želje i snove.
Kroz izložbu i predstavljanje života pet Francuskinja i pet Hrvatica, htjeli su pokazati da i žene mogu igrati glavnu ulogu u našim društvima, i odati im počast na francuskom i na hrvatskom jeziku. Odabrane žene su iz različitih povijesnih razdoblja, različitog društvenog statusa i profesija; međutim sve su one obilježile povijest na svoj način, bilo na svjetskom nivou, nacionalnom ili u užem lokalnom području.
Ove iznimne žene Hrvatice su: Slava Raškaj, Ivana Brlić-Mažuranić, Savka Dabčević-Kučar, Janica Kostelić i Elizabeta Toplek, a Francuskinje: Olympe de Gouges, Marie Curie, Simone de Beauvoir, Nikki de Saint Phalle i Edith Cresson. Ponekad gledane s nepovjerenjem i sumnjom zbog njihove osebujnosti, one su uspjele istaknuti svoju hrabrost, u različitom zauzimanju društvenog položaja ili načina života. Svaku ćemo ukratko predstaviti.
Friderika Slavomira Olga Raškaj poznatija kao Slava Raškaj rođena je 1877. u Ozlju. Zbog svoje gluhonijemosti često se povlačila u samoću, tražeći mir u vrtovima i ozaljskim pejzažima. Svoj hendikep pretvorila je u vlastitu prednost te je dodatno razvila emocionalnost i tankoćutnost, što je vidljivo u njenom slikarstvu.
Bila je majstorica tzv. plein aira, odnosno slikanja na otvorenom prostoru umjesto u ateljeu. Poznata je po svojim akvarelima. Zbog toga je bila i neshvaćena jer su se te tehnike u to vrijeme smatrale infantilnima. Uopće baviti se slikarstvom za ženu u to doba nije bilo lako, kritičari i slikari njihovu su umjetnost doživljavali kao razonodu.
Njeni akvareli iz zrele faze su impresionistički, a najviše se pamti po svojim radovima “Autoportret”, “Stari mlin”, “Vodenica”, “Proljeće u Ozlju”, “Lopoči u botaničkom vrtu”. Iako kao umjetnica marginalizirana za svoga života Slava je izlagala u Moskvi, St. Peterburgu i na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900.god.
Ivana Brlić Mažuranić jedna je od najpoznatijih hrvatskih spisateljica, a u svoje je doba bila je jedini ženski član Hrvatske akademije. Ivana je bila dobar poznavatelj slavenske mitologije iz koje je crpila inspiraciju za svoje priče i nezaboravne likove uz koje odrastaju mnoga djeca u Hrvatskoj i drugdje.
Sve priče Ivane Brlić Mažuranić rađale su se i oblikovale u njezinu domu u Slavonskom Brodu i isprava su bile namijenjene samo njezinoj djeci. Bila je majka šestero djece, te se je školovala uglavnom privatno, poznavala je strane jezike i prevodila je s njemačkog i francuskog. Njeni likovi iz “Priča iz davnina” i “Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića” postali su sinonimima za ljudske moralne i osjećajne osobine, te traganjem za istinom i znanjem.
Savka Dabčević Kučar rođena je 6. prosinca 1923. godine i bila je političarka ispred svog vremena i pokret Hrvatskog proljeća 1971. dobrim je dijelom odredio pravac kojim će krenuti tadašnja država. Ona je postala simbolom tog pokreta uz Mika Tripalu te je dobila i nadimak “ruža Hrvatska”. Glavni zahtjevi su im bili “čisti računi” u gospodarstvu, federalizacija država, veća prava za republike i liberalizacija društva.
Hrvatsko proljeće je i uvod u nezavisnost Republike Hrvatske dvadeset godina kasnije. Zalagala se za demokraciju i toleranciju i slobodnije tumačenje socijalizma. Bila je simbol novog nadanja i vremena, obrazovana sa znanjem stranih jezika i otvorena prema Zapadu. Bila je asistentica na Fakultetu ekonomskih znanosti za predmet politička ekonomija u Zagrebu. Jedna je od prvih žena doktora ekonomije u Hrvatskoj.
Janica Kostelić rođena je 5.siječnja 1982. i najuspješnija je alpska skijašica u povijesti Zimskih olimpijskih igara. Već je sa svega tri godine prvi puta stala na skije kada joj skijanje još nije polazilo za rukom. No, već sa devet godina počinje osvajati medalje u mlađim kategorijama. Osvojila je Svjetski kup 2001., 2003. i 2006. godine.
Brojne su medalje koje je Janica osvojila, i vraćala se na skijališta usprkos mnogobrojnih ozljeda. Možda je najvrijednija Janičina vrlina njena skromnost obične djevojke iz susjedstva kako ju mnogi opisuju, a istovremeno hrabrost i odvažnost prave istinske skijaške zvijezde.
Teško je uopće pobrojiti njene medalje no nezaboravna je njena vožnja na vlastiti 24. rođendan na Sljemenu kada je skijala bez jednog štapa i rukavice koji su joj ispali na početku utrke iz ruku. Nije htjela razočarati vjerne navijače i ujedno je postigla nevjerojatno treće mjesto.
Elizabeta Toplek ili popularno Teta Liza rođena je 1924. godine u Donjoj Dubravi, u Međimurju. Najpoznatija je samouka pjevačica međimurskih narodnih pjesama, iznimnog glasa i karizme. Snimila je albume s Cinkušima i Ladom, te je sudjelovala na mnogobrojnim festivalima i smotrama folklora.
U Donjoj Dubravi proživjela je težak i skroman seoski život, no utjehu je kako i nekad tako i danas pronalazila u pjevanju, jer njezine međimurske pjesme su priče o ljudskim sudbinama, a njezine interpretacije primjer i nadahnuće mnogima, posebice mlađim generacijama.
Olympe de Gouges spisateljica i francuska političarka rođena je 7. studenog 1748. god. u Montaubanu (Francuska). Preko svojih tekstova razmatrala je mnoge probleme svog vremena: položaj žena u društvu, ropstvo, rastave braka i druge teme osjetljive za njeno doba. Smatrala je da su žene sposobne obavljati poslove tradicionalno povjerene muškarcima i tražila je u svojim spisima njihovo uključivanje u političke i društvene debate.
Sastavila je Deklaraciju prava žena i građana, koja je trebala biti istovjetna Deklaraciji o pravima čovjeka i građana iz 1789. god., u kojoj zastupa jednakost civilnih i političkih prava obaju spolova. Smatra je se jednom od pionirki feminizma i simbolom pokreta za oslobađanje žena. Odigrala je važnu ulogu u povijesti žena, zbog brojnih djela u prilog civilnih i političkih prava žena, ali i u prilog sprječavanja ropstva.
Marie Curie rodila se 7. studenog 1867. Ona je prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu. Također je jedina žena pokopana u Panteonu u Parizu svojom vlastitom zaslugom. Kao odlična učenica, dobiva diplomu 1883. god. sa zlatnom medaljom pri završetku srednje škole. Njena odluka da započne znanstvenu karijeru susrest će je s mnogo poteškoća, budući da je pristup znanosti u ono vrijeme bio vrlo ograničen za žene. Diplomirala je fiziku i matematiku.
Marie Curie započinje istraživanja o jednom novom fenomenu, kojeg naziva radioaktivnost. Zajedno s Pierreom Curiem, otkrili su dva radioaktivna elementa, koja su nazvali radium i polonium. Ovo otkriće će im osigurati Nobelovu nagradu iz fizike 1903. god. sa Becquerelom- otkrivačem fenomena radioaktivnosti.
Curie postaje prva žena u Francuskoj direktorica jednog sveučilišnog laboratorija. Sudjeluje u emancipaciji žena, osobito favorizira kandidaturu žena istraživačica ili studentica. 1911. god. dobiva Nobelovu nagradu za kemiju zahvaljujući svome radu na polju radiuma i poloniuma. Bila je prva osoba koja je dobila dvije Nobelove nagrade za svoj znanstveni rad.
Simone de Beauvoir, filozofkinja, spisateljica romana, spisateljica memoara i francuska esejistica rođena je 9. siječnja 1908. 1949. godine izašla je njena poznata knjiga Drugi spol, u kojoj odbija takozvanu prirodnu podređenost žena. Ovo djelo postati će svjetska referenca feminizma. Simone de Beauvoir tvrdi: Ne rađamo se žene, to postajemo: to je konstrukcija individualnosti koja nameće različite uloge osobama obaju spolova.
Tijekom svog života Simone de Beauvoir vodila je akcije za oslobađanje žena. Osobito je sudjelovala u pokretu oslobađanja žena tijekom 70-tih godina. Simone de Beauvoir često je smatrana važnom teoretičarkom feminizma. 2008. god., utemeljena je u njenu čast nagrada Simone de Beauvoir za slobodu žena, koja nagrađuje osobe koje su promovirale slobodu žena u svijetu putem svojih djela ili svojih akcija.
Catherine Marie-Agnès Fal de Saint Phalle, zvana Niki de Saint Phalle, francuska umjetnica, slikarica, kiparica, režiserka, rođena je 29. listopada 1930. Poznata je po svom performansu Tirs u kojem publici daje aktivnu ulogu u stvaranju umjetničkog djela. Niki također duguje svoju reputaciju skulpturama Nanas: te su figurice ženstvene, oblih oblika i jako obojane.
Preko tih skulputra razmišlja o položaju žena u društvu. Angažirana u udruženju AIDS, napisala je i ilustrirala knjigu o SIDI nazvanu AIDS: You can’t Catch it Holding Hands. Sa svojim sinom realizirala je crtani film koji je proistekao iz ove knjige.
Édith Cresson, francuska političarka, rođena je 27. siječnja 1934. Ona je prva-i dosada jedina-žena premijerka u Francuskoj. Nakon studija trgovine, diplomirala je na Visokoj trgovačkoj školi i doktorirala na području demografije te započinje karijeru ekonomske inžinjerke.
Ubrzo se okušava u politici, prilikom kampanje François Mitterranda na predsjedničkim izborima 1965.god. Priključuje se socijalističkoj stranci ( PS-u, socijalističkoj partiji) već od njenog osnutka 1971.god. Izabrana je za gradonačelnicu različitih gradova između 1977.god. i 1997.god. postaje članicom Europskog parlamenta 1979.god. gdje će ostati sve do 1981.god.
Cresson je prva žena kojoj je povjereno Ministarstvo poljoprivrede, a 1988. postaje ministricom Europskih poslova, a sudjeluje također u pregovorima za uspostavljanje Schengena i intervenira u automobilskom sektoru na europskom nivou i audiovizualnoj javnosti. Od 2001. god., predsjeda Zakladom za škole, koja pomaže mladim ne diplomiranima da se integriraju u poslovni svijet.
Dok je bila ministrica poljoprivrede trpjela je pritisak poljoprivrednika koji su smatrali da jedna žena na čelu tog ministarstva odražava stav prezira vlasti prema njima, i da će žena loše braniti njihove interese u Bruxellesu. Kada je bila premijerka morala se često suočavati sa seksističkim napadima, kako od strane opozicije tako i njenog vlastitog tabora.
Izložba je otvorena od 12. do 19. ožujka 2013. u Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec.
