Deveti siječnja jedan je od onih datuma koji su predstavljali povijesnu prekretnicu. Tog dana 1919. godine preko deset tisuća ljudi okupljenih na čakovečkom Franjevačkom trgu demokratskim je putem donijelo Rezoluciju o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.
Od tog dana, uz kraći prekid tijekom 2. svjetskog rata naša je županija dio Hrvatske. 23. rujna 2005. godine, Hrvatski sabor ovaj je dan proglasio Spomendanom dajući i na taj način priznanje tim događajima važnim na međimursku, ali i nacionalnu povijest. Program obilježavanja u srijedu je započeo polaganjem vijenca podno spomen ploče dr. Ivanu Novaku, postavljenoj na njegovoj rodnoj kući u Macincu.
Novak je jedan od glavnih pokretača procesa pripajanja Međimurja matici zemlji, te je nakon pripajanja tadašnjoj Kraljevini SHS bio prvi građanski povjerenik za Međimurje. O Novaku životu, djelu i zaslugama govorili su načelnik Općine Nedelišće Mladen Novak i predsjednik matice Hrvatske ogranka Čakovec dr. sc. Stjepan Hranjec. Molitvu za dr. Novaka vodio je macinečki župnik Stjepan Markušić, a u programu je sudjelovao i župni zbor Pohoda Blažene Djevice Marije iz Macinca.
Vijenac je u prijepodnevnim satima položen i na grob dr. Ivana Novaka u Macincu, a u župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa u Čakovcu održana je misno slavlje povodom Spomendana, koje je predvodio gvardijan čakovečkog Franjevačkog samostana fra Stanko Belobrajdić. U popodnevnim satima u Katoličkom domu u Čakovcu održana je Svečana akademija povodom Spomendana, na kojoj su nazočili predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko te potpredsjednici Dragica Zgrebec i akademik Željko Reiner.
O povijesnim okolnostima vezanim uz događaje 1918. i 1919. godine govorio je ravnatelj Muzeja Međimurja Vladimir Kalšan, o poginulim Međimurcima u 1. svjetskom ratu dr. sc. Branimir Bunjac, dok je o ulozi čakovečkih Franjevaca i Katoličke crkve u očuvanu hrvatskog identiteta u Međimurju i njihovoj ulozi u tim događajima govorio umirovljeni povjesničar Vladimir Kapun.
Župan Međimurske županije Ivan Perhoč u prigodom je govoru rekao da je hrvatski karakter Međimurja kroz povijest često bio osporavan te da ga je trebalo dokazivati, i to ne samo strancima. “Mi Međimurci ponosni smo na naše hrvatstvo, te iako domoljublje prikazujemo na možda drugačiji način nego ostali, u teškim povijesnim trenucima nikad nismo dvojili kad je trebalo braniti domovinu”, istaknuo je Perhoč i nastavio:
“Uvijek posebno ističem činjenicu da smo 09. siječnja 1919. godine do slobode došli demokratskim putem, te što smo jednoglasno odlučili svoju sudbinu potražiti u državno-pravnoj zajednici s ostatkom hrvatskog naroda. Činjenica je to koja se ne može osporiti i na koju moramo biti ponosni. Prepoznao je to i Hrvatski sabor koji je ovaj datum proglasio Spomendanom.”
Predsjednik Hrvatskog Sabora Josip Leko rekao je da bi današnja Hrvatska bez Međimurja bila okrnjena i oslabljena. Deveti siječnja izuzetno je značajan na našu povijest te bi svi mi trebali poraditi kako bi se o tom i sličnim datumima više učilo u školama. U slobodi mogu uživati samo oni koji su se za nju izborili, rekao je Leko, a borba poput naše za odvajanje od Mađarske i pripojenje Hrvatskoj trebala bi biti primjer kako se štite nacionalni interesi.
To će biti posebno važno već za par mjeseci kad naša zemlja uđe u Europsku uniju, završio je Leko. Inače, obilježavanje ovogodišnjeg Spomendana održano je Katoličkom domu kako bi se poseban naglasak stavio na ulogu Crkve u događajima s kraja 18. i početka 1919. godine. Naime, narodna skupština održana je nakon mise, po izuzetno hladnom vremenu i visokom snijegu. Unatoč tome, okupilo se preko 10 tisuća ljudi.
