Inicijativa MDS-a da se što žurnije započinje proces decentralizacije na posljednjoj sjednici Skupštine Međimurske županije dobila je jednoglasnu podršku. U zaključku se navodi da Skupština Međimurske županije poziva Vladu Republike Hrvatske da što žurnije započne proces decentralizacije RH, osobito fiskalne, kako bi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogle u cijelosti i kvalitetno obavljati Ustavom i Zakonom određene im poslove iz njihovog djelokruga djelovanja.
Zaključak je prihvaćen uz opširno obrazloženje koje potpisuje predsjednik MDS-a Željko Pavlic:
Republika Hrvatska danas je jedna od najcentraliziranijih država u Europi. To pokazuju rezultati Studije o utjecaju decentralizacije na gospodarstvo švicarskog Instituta za ekonomska istraživanja u Baselu – BAT kao i studijeFiskalna decentralizacija u Hrvatskoj: Između želja i mogućnosti, Dr. sc. Dubravke Jurline Alibegović s Ekonomskog instituta u Zagrebu (svibanj 2012. g.).
Prema rezultatima Studije Instituta BAT (koja je obrađivala podatke iz 26 europskih zemalja, i to ne samo iz EU), Hrvatska je osvojila ispodprosječnih 38 bodova u indexu decentraliziranosti i nalazi se na 20. mjestu (od 26.) rang ljestvice. Hrvatska je najmanje bodova dobila u području administrativne decentralizacije, odnosno 13 bodova i posljednje, 26. mjesto. U području fiskalne decentralizacije ima 40 bodova i zauzima 20. mjesto.
Prema rezultatima studije s Ekonomskog instituta u Zagrebuudio lokalne države u ukupnim prihodima iznosi 10,9 %, a rashodima 10,5 % konsolidirane opće države što iznosi 4,3% prihoda i 4% rashoda lokalne države u BDP-u. Ono što je posebno važno naglasiti, pogotovo u okolnostima današnje teške gospodarske krize, je osnovna tema i osnovni zaključak Studije Instituta za ekonomska istraživanja u Baselu, a to je da: Europske zemlje u kojima pojedinačne regije imaju veće ovlasti i odgovornost u poreznoj, zakonodavnoj i obrazovnoj politici gospodarski su naprednije od onih s centraliziranom upravom.
Osim ove gospodarske dimenzije, sadašnja centraliziranost RH dovodi u pitanje i mogućnost naših općina, gradova i županija da svojim trenutnim fiskalnim kapacitetima – proračunima, osiguraju provođenje Ustavom i Zakonima utvrđenih poslova iz lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga, kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana.
Tako su, npr., županijama Zakonom određeni ovi poslovi od područnog (regionalnog) značaja: obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometna infrastruktura, održavanje cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, izdavanje rješenja o uvjetima građenja, rješenja za građenja, drugih akata vezanih uz gradnju te donošenje i provedbu dokumenta prostornog uređenja, ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
I sami predstavnici lokalnih vlasti upozoravaju da “…kako funkcioniranje lokalne i područne samouprave ovisi o veličini fiskalnih kapaciteta tih jedinica, postojeći model financiranja ima za posljedicu neizvršavanje ili nepotpuno izvršavanje propisima utvrđenih poslova općina, gradova i županija, neizvršavanje ili neredovito izvršavanje preuzetih financijskih obaveza i povećanje stupnja zaduženosti.” Također, u proteklom smo vremenu bili svjedoci da su se lokalnim i područnim jedinicama utvrđivale nove obaveze, a koje nisu bile praćene i dodatnim, sigurnim izvorima sredstava za financiranje tih obaveza.
Posebno je teška situacija u županijama kao što je Međimurska, županijama koje ovise prvenstveno o Porezu na dohodak i dotacijama iz državnog proračuna. Problem je u tome što su ta oba osnovna prihoda upitna u svom izvršenju; porez na dohodak ovisi o broju zaposlenih i visini plaća (a svakim danom i u Međimurju bilježimo sve veći broj nezaposlenih, a plaće su nam među najnižima u Hrvatskoj), a pomoći iz proračuna se, pogotovo u izvršenju, sve više smanjuju. Bez preraspodjela i ostalih poreznih prihoda ( Poreza na dodanu vrijednost i Poreza na dohodak) ne može se ostvariti ravnomjeran i pravedan razvoj Republike Hrvatske.
Stav je MDS-a da većina sredstava koja se ostvari na nekom području (regiji-županiji), na tom području mora i ostati. U svom Izbornom programu Plan 21, vladajuća koalicija dala si je zadatak da krene ozbiljno u proces decentralizacije Hrvatske. Vlada RH je na svojoj sjednici održanoj 23. veljače 2012. godine donijela Odluku o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za provođenje decentralizacije i reforme lokalne i područne (regionalne) samouprave kojom su određene zadaće povjerenstva, sastav povjerenstva i obaveza Nacionalnog povjerenstva.
Zadatak je bio da se do 30. rujna 2012. godine utvrdi za Vladu Republike Hrvatske prijedlog mjera za ostvarivanje ciljeva decentralizacije, administrativnog (teritorijalni preustroj), funkcijskog (podjela nadležnosti u obavljanju javnih poslova) i fiskalnog (izvori financiranja) preustroja, te potrebno vrijeme, financijske i ostale resurse potrebne za provođenje cjelokupnog procesa decentralizacije. S obzirom da ovi zadaci, do danas, još nisu ostvareni, mišljenja smo da na ovaj način, treba javno pozvati Vladu RH da krene u proces što žurnije decentralizacije Republike Hrvatske.
