Povodom Dana Općine Donji Kraljevec razgovarali smo s načelnikom Miljenkom Horvatom o razvoju, izazovima i planovima jedne od gospodarski najrazvijenijih općina u Međimurju
Općina je posljednjih više od 10 godina prošla put od financijske stabilizacije do intenzivnih ulaganja u infrastrukturu, društvene sadržaje i kvalitetu života, a naglasak se sve više stavlja na zadržavanje mladih i razvoj novih perspektiva – od sporta i društvenih aktivnosti do turizma i novih gospodarskih inicijativa.
Na čelu ste Općine već četvrti mandat, što se promijenilo u ovih 13 godina?
– Kada sam 2013. godine postao načelnik, Općina je bila u ozbiljnim financijskim poteškoćama. Dug je iznosio oko 16,5 milijuna kuna, dok je proračun bio svega 3,5 milijuna. U prve dvije do tri godine uspjeli smo sanirati dugovanja, stabilizirati financije te krenuti s ozbiljnim razvojem. Tijekom godina smo ulagali u infrastrukturu, ali i u socijalne programe, mlade, umirovljenike i rad udruga.
Na koje projekte ste trenutno najviše usmjereni?
– Uvijek paralelno imamo dva do tri velika projekta. Trenutno su to sportski centri u Donjem Kraljevcu, Hodošanu i Donjem Hrašćanu. Njihova je svrha dati život općini i stvoriti uvjete da zadržimo mlade. Naš je cilj privući ih da ovdje žive, rade i stvaraju obitelji. Donji Kraljevec je gospodarski vrlo razvijen, kao i sva naša naselja. Uredili smo ceste i kompletnu komunalnu infrastrukturu od kanalizacije, vodovoda i plina do optičke mreže. Po infrastrukturi smo među najopremljenijim sredinama, no to nije dovoljno. Ljude trebamo zadržati dodatnim sadržajima i kvalitetom života.
Koliko je izazovno zadržati mlade u lokalnoj zajednici?
– To je danas najveći izazov. Uređujemo sportske terene, ali ključno je da ih mladi koriste. Da se ponovno vrati ona prirodna povezanost zajednice, da „naša deca igraju po domaće”, kao nekada. To nije samo pitanje sportskih klubova, nego cijeloga društvenoga života, KUD-ova, puhačkog orkestra i svih udruga. Prije 15 godina, dok sam bio predsjednik Puhačkog orkestra, imali smo 44 člana iz općine. Danas ih je tek desetak. To pokazuje koliko se društveni život promijenio. Mladi odlaze, tehnologija ih udaljava, a zajednica se mora ponovno povezati.
Kako vidite gospodarski i društveni razvoj općine u budućnosti?
– Donji Kraljevec je snažno industrijsko i tercijarno razvijeno područje, ali moramo otvoriti nove perspektive. Jedna je turizam koji razvijamo Centrom Rudolfa Steinera. Naš prostor ima velik potencijal i treba ga objediniti u jedinstvenu turističku priču Donjeg Međimurja. Imamo desetak lokaliteta koji bi mogli činiti cjelodnevnu ili višednevnu turističku ponudu. Trenutno se posjetitelji zadržavaju kratko, a cilj je razviti sadržaj koji bi trajao.
Koji su infrastrukturni i prometni izazovi?
– Prometno smo dobro povezani, ali prostora za napredak još ima. Posebno u smislu rasterećenja prometa iz smjera Goričana gdje bi još jedna obilaznica bila korisna. Razmatramo i rasterećenje kamionskog prijevoza iz smjera Cirkovljana ograničavanjem prometovanja onima težim od 7,5 tona. To su izazovi koje ćemo sustavno rješavati.
Kakva je suradnja u Općinskom vijeću i političkom okruženju?
– U svim važnim odlukama postoji suglasnost i dobra suradnja, bez obzira na političke razlike. Privatni interesi ili nesuglasice ne utječu na funkcioniranje Općine. Projekti poput vrtića, doma kulture i novih cesta jasno su definirani i nema prostora za prigovore.
Na koje projekte ste posebno ponosni?
– Posebno bih istaknuo projekte u području zdravstvene skrbi. Proširena je ljekarna u Donjem Kraljevcu, a uskoro počinje i obnova ambulante. To su konkretna poboljšanja za svakodnevni život ljudi. Osim toga, proširili smo dječji vrtić na osam odgojnih skupina, obnovili škole i sportske terene te uredili nekoliko ulica. U Školskoj ulici razvija se novo naselje, a otvaraju se i nove građevinske zone.
Koji projekt biste izdvojili kao najvažniji?
– Centar Rudolfa Steinera. To je jedan od najvažnijih i najkvalitetnijih projekata u zemlji. Smatram da nismo dobili dovoljno podrške zbog administrativne podjele na razvijene i nerazvijene sredine. Kvaliteta projekata trebala bi biti važnija od same statističke kategorije.
Planirate li promjene u komunalnoj politici?
– Naš je cilj prilagoditi komunalnu politiku stvarnim potrebama. Trenutno imamo jednu od najnižih komunalnih naknada u Međimurju, što ograničava prihode. Uveli smo naknadu za neizgrađena zemljišta kako bismo potaknuli njihovu aktivaciju, a planiramo i uvođenje naknade za zapuštene nekretnine. Ne gradimo infrastrukturu za prazna dvorišta nego za ljude. Želimo potaknuti prodaju dok još ima prostora za gradnju, iskoristiti povoljan trenutak.
Kako komentirate širi politički kontekst u Međimurju i financiranje projekata?
– Nisam od onih koje politička situacija iznenađuje. Državna sredstva dolaze od aktualne vlasti, ali projekte provode Općine. Mi radimo za ljude i razvijamo se vlastitim tempom. Suradnja s Međimurskom županijom i Vladom je korektna, iako uvijek može biti bolja.
*Preuzeto iz lista Međimurje, br. 3706
