Svečanost u Čakovcu povodom obilježavanja Svjetskog dana Roma otvorila važne teme – od identiteta i kulture do konkretnih uvjeta života
U Centru za kulturu Čakovec danas, 8. travnja obilježen je Svjetski dan Roma – dan koji je u Međimurju ponovno pokazao dvije slike iste stvarnosti: bogatu kulturu i identitet, ali i probleme koji već godinama čekaju rješenja.
Na središnjoj svečanosti okupili su se predstavnici županije gradova i institucija te sami pripadnici romske zajednice, ali i saborski zastupnici. Među njima su bili župan Matija Posavec, njegov zamjenik iz redova romske nacionalne manjine Elvis Kralj, zamjenik Mario Medved, gradonačelnica Ljerka Cividini te predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Matjaš Oršuš.
Obilježavanje koje traje – ne samo jedan dan
Program obilježavanja nije se sveo samo na jednu večer. Danima ranije održani su brojni sadržaji – Romijada – susret sportske rekreacije Roma u Čakovcu te večer romske poezije. Cilj je bio jasan: pokazati snagu zajednice, njezin identitet i potrebu očuvanja tradicije.
U uvodnim riječima centralne svečanosti naglašeno je kako je riječ o danu koji ima duboko povijesno značenje. Svjetski dan Roma obilježava se 8. travnja u čast Prvog svjetskog kongresa Roma održanog 1971. u Londonu, kada su definirani ključni elementi romskog identiteta – službeni jezik romani chib i naziv Rom, što znači čovjek.
Na četvrtom kongresu 1990. godine odlučeno je da se upravo taj datum obilježava kao Svjetski dan Roma u cijelom svijetu.
Stoljeća migracija i život u Međimurju
Podsjetilo se i na dugu povijest Roma u Europi – od dolaska u jugoistočnu Europu u 14. stoljeću do širenja prema zapadu i sjeveru kontinenta.
U Hrvatskoj su prvi zapisi o naseljavanju vezani uz Dubrovnik (1362.) i Zagreb (1378.), dok u Međimurju Romi žive više od 150 godina.
No, kako se moglo čuti – povijest je važna, ali sadašnjost je ono što traži brzo djelovanje i suradnju između Roma i većinskog naroda.
Oršuš: “Dosta je projekata na papiru”
Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Matjaš Oršuš jasno je poručio kako ovaj dan nije samo za slavlje.
Naglasio je da romska zajednica i dalje živi s brojnim izazovima – od socijalne isključenosti do nepostojanja osnovnih uvjeta života.
“Ne trebamo simbolična rješenja ni projekte koji ostaju na papiru. Trebamo konkretne promjene u naseljima – infrastrukturu, legalizaciju i uvjete za dostojanstven život”, poručio je.
Dodao je kako Vijeće kontinuirano radi na rješavanju problema, ali i da su za pomake nužni odgovori institucija.
Cividini: “Bez obveza nema napretka”
Gradonačelnica Ljerka Cividini otvoreno je govorila o realnosti. Istaknula je da dio romske populacije i dalje živi u siromaštvu i izolaciji te da su promjene prespore. No naglasila je i odgovornost same zajednice. “Možemo graditi vrtiće i škole, ali vi trebate djecu slati u njih. Možemo graditi infrastrukturu, ali vi morate plaćati njezino održavanje i korištenje”, rekla je. Poručila je kako integracija nije jednosmjerna i da zahtijeva suradnju obje strane.
Kralj: “Možemo reći da je učinjeno puno – i ništa”
Zamjenik župana Elvis Kralj podsjetio je na težak povijesni put Roma – od dolaska iz Indije u 10. stoljeću, preko stoljeća ropstva, čije se ukidanje obilježava već 170 godina, do današnjeg položaja.
Posebno je istaknuo dolazak Roma bajaša na ove prostore nakon oslobađanja iz Rumunjske, gdje su se bavili tradicionalnim zanimanjima poput koritarstva.
No ključna poruka bila je usmjerena na sadašnjost: “U 21. stoljeću još uvijek postoje naselja bez vode, struje i kanalizacije. To nije prihvatljivo”, rekao je.
Dodao je kako bez jasnih i hrabrih odluka nema stvarnog napretka te da je vrijeme za sustavna rješenja, od legalizacije do prostornog planiranja.
Posavec: Brojke koje zabrinjavaju
Župan Matija Posavec naglasio je kako je obrazovanje ključ svega. U Međimurju osnovnu školu pohađa 2051 romsko dijete, no 180 ih je prošle godine ponavljalo razred, a 45 je odustalo od školovanja. U srednjim školama trenutno je 296 romskih učenika. “To su brojke koje moraju biti bolje”, poručio je.
Naglasio je važnost predškolskog odgoja i rada s djecom od najranije dobi, kako bi se stvorili temelji za kvalitetniji život.
Djeca na pozornici – slika budućnosti
Nakon govora, večer je dobila drugačiji ton. Pozornicu su preuzeli učenici osnovnih škola iz Kuršanca, Macinca, Čakovca, Orehovice, Domašinca, Male Subotice i Pribislavca.
Kroz glazbu, ples i recitacije pokazali su bogatstvo romske kulture i potencijal koji postoji. Program su dodatno obogatili gosti iz Slovenije i Darde.
