Rat na Bliskom istoku ulazi u kritičnu fazu. Trump šalje dramatične poruke, cijene nafte rastu, a svijet strahuje od posljedica.
Rat na Bliskom istoku ušao je u 39. dan, a situacija se dodatno zaoštrava nakon niza dramatičnih izjava i vojnih poteza. Kako prenosi Net.hr, američki predsjednik Donald Trump ponovno je izazvao zabrinutost javnosti objavom u kojoj je poručio da bi “cijela civilizacija večeras mogla umrijeti”, uz dodatak da je moguć i “revolucionarno prekrasan ishod”.
Njegove izjave izazvale su snažne reakcije analitičara. Stručnjakinja Tara Kangarlou ocijenila je takvu retoriku neviđenom te upozorila na kontradikcije u porukama koje dolaze iz Washingtona.
U međuvremenu, sukob između SAD-a i Izraela s jedne strane te Irana s druge ima sve veći globalni utjecaj. Jedan od ključnih trenutaka je napad na iranski otok Kharg, važno izvozno središte nafte. Iako američki dužnosnici tvrde da naftna infrastruktura nije bila meta, tržište je reagiralo naglim rastom cijena.
Cijena američke sirove nafte skočila je za više od tri posto i približila se iznosu od 116 dolara po barelu, što je znatno više u odnosu na prošlogodišnji prosjek.
Istodobno, potpredsjednik SAD-a JD Vance izjavio je kako su američke snage uglavnom ostvarile svoje vojne ciljeve, uz očekivanje odgovora Teherana na ultimatum vezan uz ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian poručio je da je više od 14 milijuna građana spremno braniti zemlju u slučaju kopnene invazije, što dodatno potvrđuje ozbiljnost situacije.
Rat ima i snažne gospodarske posljedice. Čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva upozorila je kako će sukob dovesti do viših cijena i sporijeg globalnog rasta. Istaknula je da je globalna opskrba energijom već značajno pogođena, a najteže će stradati siromašnije zemlje.
Sličnu poruku poslao je i čelnik Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol, koji je istaknuo da je trenutna energetska kriza ozbiljnija od svih prethodnih, uključujući krize iz 1973., 1979. i 2022. godine.
Napetosti dodatno povećava blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina, što je izazvalo poremećaje u globalnoj trgovini energentima.
U međuvremenu, Ujedinjeni narodi pripremaju glasovanje o rezoluciji koja bi trebala osigurati sigurnost plovidbe tim ključnim područjem, no zbog neslaganja velikih sila njezino usvajanje i dalje je neizvjesno.
Više detalja o razvoju sukoba, izjavama svjetskih čelnika i mogućim posljedicama pročitajte na poveznici na portalu Net.hr.
