Vijence su položili na nekoliko lokacija, među kojima i kod spomenika na Trgu Eugena Kvaternika u Čakovcu te na čakovečkom groblju u Mihovljanu
Izaslanstva Međimurske županije na čelu sa županom Matijom Posavcem, Grada Čakovca, Općine Donji Kraljevec te Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije položili su vijence i zapalili svijeće povodom godišnjice oslobođenja Međimurja od nacifašističke okupacije 1945. godine, odnosno mađarskog i njemačkog nacističkog okupatora.
Vijence su položili na nekoliko lokacija, među kojima i kod spomenika na Trgu Eugena Kvaternika u Čakovcu te na čakovečkom groblju u Mihovljanu.
– Okupili smo se kod spomenika žrtvama fašističkog terora kako bismo im izrazili zahvalnost za oslobođenje naše zemlje od fašističke okupacije povodom 81. obljetnice od 6. travnja 1945. kada je oslobođeno Međimurje. Njemačke okupatorske sile ušle su u Međimurje 7. travnja 1945. i predale vlast ustašama.
Na poziv naših mađarona došla je mađarska vojska i 16. travnja 1941. okupirala Međimurje, a ustaše su pobjegli preko Drave. Mađarski okupatori surovo su se obračunavali s Međimurcima te je sve više njih uz rastući otpor odlazilo u Kalnički partizanski odred, u kojem je 1943. formirana i Međimurska partizanska četa – kod spomenika na čakovečkom groblju naveo je Miljenko Zorko, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije, posebno istaknuvši da je u Kalničkom odredu bilo 630 Međimuraca ili 21 posto od ukupno 3.273 borca, to jest najveća populacija unutar tog odreda u odnosu na sjeverozapadnu regiju.
Početkom travnja 1945. sovjetska Crvena armija i bugarska Otečestvena fronta s dijelom Kalničkog odreda pokrenuli su vojnu operaciju s ciljem oslobođenja Međimurja, naglasila je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini.
– Tijekom četverogodišnje okupacije mnogi su Međimurci mučeni, mobilizirani ili slani na prisilni rad u njemačke tvornice. Židovi koji su nekad činili 10 posto međimurske populacije ugušeni su u plinskim komorama fašističkih koncentracijskih logora smrti. Oružje su Međimurci u ruke uzimali ne zbog ideologije, već zbog želje za slobodom, pravdom i ravnopravnošću – dodala je gradonačelnica.
