Prvi dan proljeća mnogi obilježavaju danas, iako je astronomsko proljeće počelo jučer 20. ožujka. Evo što stoji iza razlike.
Proljeće je tema dana jer ga mnogi upravo danas obilježavaju kao prvi dan, iako je njegov stvarni, astronomski početak nastupio jučer, 20. ožujka u večernjim satima.
Naime, proljetni ekvinocij dogodio se u 22 sata i 46 minuta po srednjoeuropskom vremenu, čime je službeno započelo astronomsko proljeće na sjevernoj hemisferi, dok je na južnoj istodobno započela jesen. Taj trenutak označava ravnodnevnicu, odnosno razdoblje kada su dan i noć približno jednako dugi, a određuje se prema položaju Zemlje u odnosu na Sunce.
Ipak, mnogi i dalje prvi dan proljeća vežu uz 21. ožujka, što je posljedica dugogodišnjeg školskog učenja i ustaljene percepcije. Upravo zato danas mnogi simbolično obilježavaju početak novog godišnjeg doba, unatoč tome što je ono već započelo dan ranije.
Zašto proljeće ne počinje uvijek istog datuma
Razlog za ovu razliku leži u dvije metode određivanja godišnjih doba – astronomskoj i meteorološkoj. Astronomsko proljeće temelji se na položaju Zemlje i trenutku ekvinocija, pa se njegov početak svake godine može blago pomaknuti.
S druge strane, meteorološko proljeće uvijek počinje 1. ožujka i traje do 31. svibnja. Ova podjela koristi se u klimatologiji i statistici kako bi se lakše pratili vremenski obrasci i klimatske promjene.
Proljeće sve češće dolazi ranije
Zanimljivo je da je posljednji put proljeće započelo 21. ožujka još 2011. godine, dok će se takav slučaj ponoviti tek 2102. godine. U današnje vrijeme, 20. ožujka postao je uobičajeni datum početka proljeća, a u budućnosti bi se on mogao dodatno pomaknuti.
Primjerice, već 2044. godine proljeće će započeti 19. ožujka, što jasno pokazuje kako se kalendarski i astronomski ciklusi ne poklapaju uvijek s našim ustaljenim očekivanjima.
Bez obzira na to kada ga službeno bilježimo, proljeće za mnoge simbolizira novi početak, dulje dane i toplije vrijeme, pa ne čudi što ga mnogi s radošću obilježavaju upravo danas.
