U općinama Nedelišće, Pribislavec, Orehovica i Mala Subotica više je rođenih, nego umrlih u 2025., za ostale općine i gradove to ne možemo reći
Danas slavimo Međimurje. Njegov identitet, povijest, mentalitet Međimuraca i pripadnost Hrvatskoj. Slavimo dan kada je naš kraj odlučio kome pripada. No dok gledamo zastave, govore i svečane poruke, statistika – hladna i neumoljiva – postavlja neugodno pitanje: hoće li za 50 godina uopće biti Međimuraca koji će imati što slaviti?
Podaci matičnih ureda Međimurske županije za 2025. godinu ne ostavljaju puno prostora za nadu.
Više smrti nego rođenja – već godinama
Negativan prirodni prirast u Međimurju nije nova vijest. Prema izvješću matičnih ureda, koje prikazuje brojke od 2014. do 2025. godine, gotovo bez iznimke svake godine više ljudi umire nego što se rađa. Izuzetak je tek poneka godina s minimalnom razlikom – ali preokreta nema.
U 2025. godini rođeno je 980 djece, a umrle su 1182 osobe. Razlika je jasna i zabrinjavajuća. Blagi rast broja rođenih u odnosu na 2024. (kada ih je bilo svega 902) ne mijenja ukupnu sliku – i dalje gubimo stanovništvo. Međimurci ne ostaju u Međimurju, mladi ne žele djecu zbog nesigurnosti, loših financijskih prilika ili iz nekih drugih razloga, u brak se ulazi u 30-ima, a ne više s 18 ili 19 godina, a stanovništvo nam je sve starije.
Brakova sve manje, djece još manje
U 2025. godini sklopljena su 362 braka i jedno životno partnerstvo. To je blagi rast u odnosu na 2024., ali daleko od brojki otprije desetak godina. Primjerice, 2018. godine sklopljeno je čak 536 brakova. Sve se više odlučujemo na vanbračne veze, lakše je razići se ako stvari krenu u krivom smjeru.
Pandemijska 2020. bila je prekretnica – tada je broj brakova pao na 358, a od tada se ne uspijeva vratiti na razinu iz “normalnih” godina. Manje brakova, manje djece, više nesigurnosti – jednostavna, ali neumoljiva računica.
Čakovec najveći – ali i dalje u minusu
Grad Čakovec ostaje demografski najjači po apsolutnim brojkama, ali ni on ne bježi od trenda. U 2025. godini rođeno je 225 djece, a umrlo 279 osoba. Minus je jasan. Slična je situacija u Murskom Središću (55 rođenih, 69 umrlih) i Prelogu (58 rođenih, 86 umrlih). Gradovi, koji bi trebali biti nositelji rasta, gube stanovništvo. Ipak, doseljavaju se strani radnici. Oni nam podižu statistiku i popunjavaju radna mjesta u tvornicama, tvrtkama, ugostiteljskim objektima… Hoće li nam za par godina podići i natalitet?
Rijetke svijetle točke
U moru crvenih brojki, nekoliko općina ipak iskače. Nedelišće bilježi 142 rođena i 110 umrlih, Mala Subotica 58 rođenih i 47 umrlih, Orehovica 38 rođenih i 28 umrlih, a Pribislavec 39 rođenih i 24 umrla. Općine su to s romskim naseljima u kojima nije ništa neobično što majke imaju više djece. Dok se u nekim naseljima razmišlja o zatvaranju škola, poput Zebanca, za Parag se razmišlja o gradnji nove škole jer je sve više djece iz tog naselja u Općini Nedelišće koja u školu idu u okolna mjesta.
U manjim općinama je pak situacija često dramatična – Dekanovec s 4 rođena i 8 umrlih, Vratišinec sa 7 rođenih i čak 25 umrlih, Štrigova s 15 rođenih i 40 umrlih. To nisu samo brojke, to su prazne kuće, zatvoreni razredi i tihe ulice.
Sjever prednjači, ali i on tone
Na nacionalnoj razini sjever Hrvatske, pa tako i Međimurje, i dalje stoji bolje od mnogih drugih dijelova zemlje kada je riječ o natalitetu. Ajde, barem nešto. Ali ako cijela Hrvatska demografski pada – a pada – onda pada i Međimurje. Razlika je samo u brzini.
Identitet postoji samo zbog ljudi koji ga nose
Večeras slavimo međimurski identitet. S pravom. No identitet nije spomenik – on živi samo ako ima ljudi koji ga nose.
Nekada smo se ponosili titulom najgušće naseljene županije. Možda smo to još uvijek. Ali gustoća ne znači ništa ako se Međimurje prazni iznutra.
Ako se trendovi ne promijene, pitanje s početka teksta više neće biti retoričko. Hoće li za 50 godina biti Međimuraca?
