U Hrvatskoj svakog dana s posla izostane gotovo 75.000 radnika, a dugotrajna bolovanja sve su veći problem. Donosimo pregled podataka i izjava.
Kako prenosi Dnevnik.hr, svaki dan u Hrvatskoj s posla izostane gotovo 75.000 radnika, što potvrđuje rast stope bolovanja u ovoj godini. Prema podacima do rujna, u prvih devet mjeseci bilježi se porast privremenih nesposobnosti za rad, a poseban izazov predstavljaju dugotrajna bolovanja.
” Ako sam bila na bolovanju, to je bilo vjerojatno zato što mi je trebao dan jer sam obavljala nešto u bolnici, a kad dođete u bolnicu, onda čekate bez obzira na to jeste li naručeni u osam ili u 10″, ispričala je Jasna. Sličnog je mišljenja i Josip, koji kaže: “Ako si puno na bolovanju, to na plaći igra veliku ulogu.”
Podaci pokazuju da je stopa bolovanja u prvih devet mjeseci ove godine 4,12 posto, a prosječan broj radnika na bolovanju iznosi gotovo 75.000 dnevno. U istom razdoblju prošle godine ta je brojka bila 70.595.
Dugotrajna bolovanja u porastu
Uz kratkotrajna, raste i broj dugotrajnih bolovanja. Razlozi su brojni, a jedan od njih je dugotrajno čekanje na dijagnostičke postupke.
“Ako čekaju dugo dijagnostički pregled, ne mogu ni znati što im je zbilja. Ne znam, ne bih odmah išao onim pesimističnim razmišljanjem da ljudi lažu”, rekao je Tomislav.
Boris dodaje kako brojni pacijenti dugo čekaju pretrage: “Odu u bolnicu pa dok naprave sve pretrage, to traje po tri mjeseca… neke stvari čekaš godinu dana, pa odeš i platiš.”
Pacijenti dugo čekaju – liječnici godinama apeliraju
Prema riječima Nataše Ban Toskić iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, KoHOM već više od deset godina upozorava da bi pacijenti na dugotrajnom bolovanju trebali imati prednost pri naručivanju na dijagnostiku, no takav model još uvijek nije zaživio.
Istaknula je i dodatni problem: “Vještačenja za invalidsku mirovinu koja bi trebala trajati 60 dana danas traju gotovo kod svih slučajeva od 10 do 12 mjeseci.”
Na vrhu uzroka dugotrajnih bolovanja nalaze se mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.
HZZO: broj aktivnih osiguranika raste
Iz HZZO-a poručuju kako je porast stope bolovanja dijelom posljedica i povećanja broja aktivnih osiguranika – njih 51.101 više nego prošle godine, odnosno 2,9 posto.
Ukupan trošak naknada za bolovanja u prvih devet mjeseci iznosio je više od 191,3 milijuna eura, što je oko 20 posto više nego lani, a na rast je djelomično utjecalo i povećanje naknada u kolovozu.
Trend koji primjećuju obiteljski liječnici
Ban Toskić upozorava da se sve češće događa da pacijenti izbjegavaju bolovanja jer si ih jednostavno ne mogu priuštiti.
“Otprilike svaki četvrti pacijent uopće ne želi otvarati bolovanje ili ga želi vrlo brzo zatvoriti jer nema od čega živjeti. Naknade na bolovanju su male, a troškovi života, rate kredita, najam stana, režije – visoki”, rekla je.
Zbog toga, zaključuje, gubitak svakog eura za mnoge postaje presudan u odluci hoće li ostati kod kuće i liječiti se ili će raditi usprkos zdravstvenim tegobama prenosi Dnevnik.hr
