Lianna Dovečar šestogodišnje je čudo od djeteta kojem nema ravnog kad je u pitanju šah.
“Nosila sam šah u vrtić. Ali su se izgubile neke crne figurice, lovci i konji, pa smo se igrali kao da je bijeli već pojeo te crne. Onda sam s te strane stavila lovca, da se ne bi mogla napraviti rokada odmah na početku.”
Tako je nekako započeo naš razgovor s neobičnom šestogodišnjom Liannom Dovečer iz Macinca.
Važno je naglasila da će za 20-ak dana napuniti velikih sedam godina, ali s obzirom na vokabular, samopouzdanje i osvojena državna natjecanja u šahu, rekli bismo da je Lianna ipak nešto starija.
Ova pametna djevojčica ponos je Šahovskog kluba Gornji Mihaljevec, kao i cijelog Međimurja, s obzirom na to što joj u šahu nema ravne.
“Počela sam igrati s četiri i pol godine. Baka me učila, a ja sam sve zapamtila,” govori nam ova pametna djevojčica.
Sad je baku u igri zamijenio tata, koji nam priznaje da sve teže dolazi do pobjede protiv šestogodišnje kćeri.
“Ako se jako dobro ne skoncentriram, gotovo je, pobijedi me odmah,” govori nam otac Denis.
Lianna je ove godine postala prvakinja Hrvatske u standardnom šahu, brzopoteznom te u ubrzanom šahu. Zbog toga se sljedeće godine sprema na europsko ili svjetsko prvenstvo.
“Mi još nismo svjesni što je napravila. Ponosni smo, nadamo se da bude tako i nastavila, a vidimo da napreduje iz dana u dan,” govori nam otac Denis.
Lianna ima izrazitu želju natjecati se pa je tako od veljače odigrala preko 100 mečeva.
“Rijeko kad izgubi, ali se dobro nosi s porazom. Zapravo se nosi isto kao s pobjedom, kratko proživi emociju sreće ili tuge i dalje idemo kao da se ništa nije dogodilo,” govori nam otac Denis te dodaje da ju odgajaju da bude skromna i ponizna.
S obzirom na svoje godine, bilo je mečeva u kojima je igrala i s dosta starijima od sebe, ali to joj ne predstavlja strah.
“Rečem da vjerujem u sebe i da morem to,” mirno nam objašnjava Lianna.
Pričaju nam trener i otac kako je pobijedila, između ostalih, dečka koji je imao 16 godina.
“Vjerovala sam u sebe i onda sam i jednu jako jaku curu pobijedila. A da sam od nje izgubila, ne bi bila prva u Vodicama, nego druga,” govori nam Lianna.
Sve ovo ne bi bilo toliko čudno da je Lianna nešto starija i da trenira godinama, ali Lianna je u šahovskom klubu tek godinu dana.
Kaže nam da se, dok igra šah, osjeća opušteno. Ako kod kuće nema nikog raspoloživog za igru, ona uzme tablet pa igra šah na tabletu.
Pitali smo ju ima li kakve tajne poteze, ali dobili smo puno bolji odgovor: “Igram kak’ treba igrati, kak’ se učimo.”
Ova djevojčica trenira i tenis pa roditelji imaju dosta dobar logistički pothvat kad su u pitanju vožnje s treninga na trening.
Trener Marin Zadravec koji ima 17 godina iskustva u šahu, za Liannu kaže da je odlična sportašica te da ima jako dobro pamćenje.
“Lianna je sportašica za poželjeti. Ima jaku volju, što je najbitnije,” govori nam trener Marin.
On je preuzeo mjesto trenera kad nitko drugi nije htio, a dotad je bio predsjednik kluba.
Svaki trening im nosi šahovske zadatke različite težine koje djeca rješavaju nekad brže, a nekad sporije.
Za vrijeme koje smo bili na treningu, mnoge ručice su se dizale u zrak uz uzvik: “Treneru!”, simbolizirajući tako da su nadomak rješenja.
No, nije uvijek sve samo učenje i razmišljanje. Nerijetko naprave pauzu uz grickalice i zabavu pa tako trener izbalansira ovaj zahtjevan sport.
“Ona je meni došla jedan dan i rekla: ‘Tata, ja više neću medalje, hoću pehare.’ I kaj sad da joj velim,” govori nam kroz smijeh otac Denis.
Dodaje kako su joj oni podrška te dokle god da će Lianna htjeti igrati šah, dotle će je oni voziti na sve turnire, bili oni u Šenkovcu ili Križevcima.
S takvim roditeljima, predanim trenerom i vlastitom znatiželjom te lakoćom pamćenja, Liannina budućnost u šahu je itekako svijetla.
Pred njom je još mnogo izazova, ali s ovakvim žarom svaki će joj novi potez otvoriti još više mogućnosti.
