25. studenog obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama - brojke rastu, sustav kažnjava kad je prekasno
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama nosi težinu koju brojke više ne mogu sakriti. To nije tuđi problem, niti scena iz crne kronike koja se događa “negdje drugdje”. To su žene iz naših kvartova, naših sela, naše ulice – majke, susjede, kolegice.
U sudskim presudama s Općinskog suda u Čakovcu koje svakodnevno prolaze kroz našu redakciju, slučajevi nasilja nad ženama iskaču kao najčešći obrasci kriminala. Bilo da je riječ o psihičkom maltretiranju, fizičkom napadu, prijetnjama, ekonomskom iskorištavanju – žene redovito izvuku kraći kraj. I sve to često ostaje skriveno iza tišine zidova i šutnje ljudi oko njih.
Kazne za počinitelje su preblage – uvjetne kazne, nekoliko dana zatvora, novčana kazna uz “skrušeno” obećanje počinitelja pred sudom da više neće maltretirati svoju bližnju. No sve se vrti u krug… i isti akteri za nekoliko mjeseci ponovno stoje pred sucem.
Šutnja okoline
Kada nasilje postane svakodnevica, okolina to često promatra kao “njihov problem”. Poznanici, susjedi, rođaci se ne miješaju. “Same su birale muža.” “Same su si krive.” “Zašto nije otišla?”
No žene nisu krive. Krivi su nasilnici. Teško je otići kada o nekome ovisiš – financijski, emocionalno, zbog djece, zbog straha. Teško je otići kada vjeruješ da će se on promijeniti, da će jednom prestati. To je vjera koja mnoge žene košta života, baš onako kako crne kronike prečesto izvještavaju: “Ubio ženu…”
Brojke koje upozoravaju na ozbiljan problem
Samo od početka 2025. u Hrvatskoj je ubijeno 15 žena, od čega 11 od strane intimnih partnera, upozorava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, a prenosi Dnevnik.hr. U društvu u kojem dominiraju sila, agresija i takmičenje ega nad dijalogom i solidarnošću – nasilje nažalost nije iznimka, nego posljedica.
Femicid, kaže, nije nepredvidiv. Naprotiv – obrasci i okidači su jasni, ali sustav prečesto ne reagira na vrijeme. Kroz Femicide Watch pravobraniteljica već godinama upozorava na pogrešne procjene rizika, pogrešne intervencije i propuste koji se ponavljaju.
Sustav koji gasi požar tek kada sve izgori
Od 2015. do 2024. kaznena djela nasilničkog ponašanja u obitelji narasla su s 2.220 na 9.167 godišnje – gotovo pet puta više. Istovremeno, prekršaji su se prepolovili. To znači jedno: nasilje koje je godinama gurano u kategoriju “prekršaja” sada eruptira u kaznena djela.
Prošle godine prvi put otkako se prati statistika, evidentirano je više kaznenih djela nego prekršaja – 9.167 prema 6.949. To je alarm koji više nitko ne može ignorirati, piše Dnevnik.hr.
Pravobraniteljica ističe da se zakoni u Hrvatskoj mijenjaju tek nakon najtežih tragedija – kada javnost vrši pritisak. Prevencija? Edukacija? Krovni strateški dokumenti? To su još uvijek slijepe točke. Sustav kažnjava posljedice, ali ne uklanja uzroke.
Nasilje najčešće dolazi iz kruga najbližih
Najveći udio nasilja nad ženama čine počinitelji iz njihove najbliže okoline. I ono najopasnije – veliki broj žena strada upravo onog trenutka kada pokušaju otići. To je trenutak kada sustav mora biti najsnažniji, a često je najslabiji.
Poseban problem ostaje seksualno nasilje. “Tamne brojke” – neprijavljeni slučajevi – i dalje su zastrašujuće visoke. Žrtve se boje stigme, sumnjičenja i dugotrajnih, iscrpljujućih postupaka. Kazne su preblage, postupci spori, povjerenje u sustav – klimavo.
Nasilje nad ženama nije statistika, nego stvarnost koja se svakodnevno odvija iza zidova na koje ne obraćamo pažnju.
Sustav se pomiče tek kada je kasno, okolina šuti, a žene prečesto plaćaju životom. Ako želimo manje crnih vijesti, moramo prestati gledati na nasilje kao na tuđu privatnu katastrofu. Jer dok god šutimo, dokle god su nam kazne takve kakve jesu, dokle god nema prevencije, već kažnjavanja počinjenog djela, nasilnici imaju slobodne (i teške) ruke.
