Stručnjaci su pozvali roditelje da se uključe u provedbu i evaluaciju ključnog preventivnog programa - Čitajte svojoj djeci!
U Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije predstavljena je nacionalna inicijativa „Rođeni za čitanje“, donesena na sjednici Vlade 2023. godine, a koja danas okuplja mrežu pedijatara, knjižničara, vrtića i patronažnih sestara. Ideja je jednostavna – što se ranije djeci čita, to se brže razvijaju jezične, kognitivne i socijalne vještine.
Program su predstavile ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, dr. Marina Payerl-Pal, ravnateljica Doma zdravlja, dr. Vlatka Pleh, klinička psihologinja u Zavodu Berta Bacinger Klobučarić te pedijatrica Danijela Blažić Milićević.
Ravnateljica Zavoda, Marina Payerl-Pal, naglasila je važnost međuinstitucionalne suradnje: „Veliko nam je zadovoljstvo ponovno raditi s Domom zdravlja. Ovaj program još je jedan primjer koliko zajednički projekti mogu biti vrijedni i korisni.“
Slično je istaknula i ravnateljica Doma zdravlja, Vlatka Pleh: „U vremenu kada djecu sve češće odgajaju ekrani, knjiga ostaje najpouzdaniji put prema znanju. Sve pedijatrijske ordinacije u Čakovcu uključile su se u program, što govori o njegovoj vrijednosti.“
Čitanje kao temelj ranog razvoja
“Program nije samo zdravstvena mjera, nego i važan alat za emocionalno povezivanje roditelja i djece”, objasnila je klinička psihologinja Berta Bacinger Klobučarić.
Naglasila je da slušanje priče „pali“ mozak na način koji digitalni sadržaji ne mogu: „U čitanju se stvaraju živčani putevi, dijete razvija rječnik, uči uzročno-posljedično razmišljati, a kroz likove i odnose iz priča uči i o društvu. Ne treba zanemariti ni trenutke privrženosti koji nastaju kada roditelj čita djetetu.“
U Zavodu već godinama provode aktivnosti koje potiču ranu pismenost – od “Pričaonice” u vrtićima do radionica “Procvjetajmo” u suradnji s Knjižnicom Čakovec.
Kako se program provodi u pedijatrijskim ordinacijama
Pedijatrica Danijela Blažić Milićević detaljno je objasnila kako izgledaju prvi koraci u ambulantama: slikovnice se dijele na sistematskim pregledima sa šest ili devet mjeseci, ovisno o djetetovoj spremnosti i interesu.
Prva slikovnica – bez teksta, samo sa snažnim i živim crtežima – služi kao „prvi most“ između roditelja i djeteta:
„Roditelj priča priču na temelju slike, a dijete reagira. To je dvosmjerna komunikacija, nešto što ekran nikada ne može ponuditi. Dijete uči boje, emocije, riječi, strpljenje.“
Moderni roditeljski izazovi, kaže, svode se na to da djeca sve teže zadržavaju koncentraciju:
„Dijete naviknuto na brzu izmjenu sadržaja na ekranu teško će nekoliko minuta gledati istu stranicu. A upravo to – sposobnost zadržavanja pažnje – osnova je za kasnije učenje, pisanje i čitanje.“
Dodala je da cilj programa nije naučiti djecu čitati što ranije, nego im stvoriti naviku uzimanja knjige u ruku.
Evaluacija kao prvi korak prema jačanju programa
Liječnice su posebno istaknule važnost da se roditelji uključe u evaluaciju programa. Povratne informacije pokazat će što roditelji trebaju, gdje sustav može biti bolji i kako dodatno ojačati edukativne aktivnosti u zajednici.
Roditelji su pozvani da sudjeluju i svojim iskustvom doprinesu poboljšanju programa koji je namijenjen upravo njihovoj djeci.
