PSIHOLOGIJA

SVEGA MI JE DOSTA Što se zapravo događa kad ‘puknemo’ iz vedra neba

Pixabay

Kad vam je svega dosta i osjećate da više ne možete, riječ je o psihološkom preopterećenju. Evo što se događa u pozadini i kako se vratiti u ravnotežu

Kad vam je svega dosta, a čini se da je “puknuće” došlo iz vedra neba, zapravo se radi o procesu koji traje puno duže nego što mislimo.

Iako izgledamo smireno, funkcionalno i “posloženo”, unutarnji pritisak može rasti tjednima, mjesecima pa i godinama – sve dok tijelo i um jednostavno ne kažu dosta.

To neočekivano emocionalno pucanje često je znak da smo predugo ignorirali vlastite potrebe, granice i signale koje nam tijelo šalje.

Što se događa u tijelu kad vam je svega dosta

Iako se čini kao trenutni slom, kad vam je svega dosta tijelo je zapravo već dugo u stanju stresa. Hormoni poput kortizola ostaju povišeni, a živčani sustav prebacuje se u način preživljavanja.

Zato reakcija može biti nagla: plač bez razloga, nagla ljutnja, osjećaj da ne možemo izdržati ni jednu jedinu obvezu više. To je obrambeni mehanizam – tijelo vas pokušava zaštititi od dodatnog opterećenja.

Čak i ljudi koji djeluju stabilno i snažno nisu imuni na ovakav emocionalni slom. Najčešće “puknu” upravo oni koji sve drže pod kontrolom, ne traže pomoć i stalno stavljaju druge ispred sebe.

Psihološki razlog zašto “puknemo iz vedra neba”

Kad vam je svega dosta, najčešći uzrok je tzv. akumulirani stres – nakupljanje malih, svakodnevnih frustracija koje pojedinačno nisu strašne, ali zajedno iscrpljuju emocionalne i mentalne kapacitete.
To se događa kad:

  • preuzimamo previše obaveza
  • ignoriramo vlastite granice
  • guramo emocije “pod tepih”
  • osjećamo da moramo biti jaki i funkcionalni bez obzira na sve

Iznenadni slom zapravo je trenutak kad mozak više ne može održavati privid kontrole.

Kako se vratiti u ravnotežu

Najvažnije je napraviti pauzu i dozvoliti si odmor bez grižnje savjesti. Kratko povlačenje, šetnja, duboko disanje ili nekoliko sati bez obaveza mogu resetirati živčani sustav.
Pomaže i:

  • jasnije postavljanje granica
  • izbjegavanje multitaskinga
  • razgovor s osobom od povjerenja
  • manji broj obaveza, ali s većim fokusom
  • svjesno dopuštanje emocijama da izađu

Nakon što prođe prvi val iscrpljenosti, korisno je preispitati što vas najviše troši i gdje možete smanjiti opterećenje — jer pucanje nije slabost nego signal za promjenu.

Povezani sadržaj
Iz naše mreže
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije