Županija uređuje granice lovišta, a problem šteta na poljoprivrednim kulturama ostaje bez konačnog rješenja
Na drugoj sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika u Međimurskoj županiji, koja se održala danas, 1. listopada, najviše se raspravljalo o obvezi donošenja programa zaštite divljači i štetama na poljoprivrednim kulturama.
Izvješća su podnijeli Mladen Lacković, stručna osoba za provođenje lovnogospodarskih planova, te Mirko Gašparić, predstavnik LD Patka Donji Vidovec – Sveta Marija.
Nakon njih za govornicu je stala Elvira Herman, viša savjetnica za poljoprivredu u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam. Ona je detaljno objasnila odluku o osnivanju lovišta i probleme s kojima se sustav suočava.
Nove granice lovišta nakon 30 godina
„Županija donosi novu odluku o osnivanju lovišta. Bitno se ne mijenjaju granice i broj postojećih lovišta, međutim one su uređene“, pojasnila je Herman.
Do sada su lovišta bila određena prema dokumentaciji izrađenoj još 1995. godine. Karte su bile zastarjele, neusklađene s opisima i često nepregledne. U međuvremenu je došlo do promjena u prostoru – nestali su pojedini prirodni elementi poput jaraka i potoka, izgrađeni su objekti, ceste i autocesta.
Zbog toga je osnovana stručna komisija koja je proteklih godinu dana obilazila granice i utvrđivala stanje na terenu. „Izrađene su suvremene karte na najnovijim geodetskim i geografskim podlogama. Granice su opisane i iscrtane potpuno nedvojbeno, s koordinatama, kako ne bi više bilo problema i različitih tumačenja“, istaknula je Herman.
Odluka je trenutno predana Ministarstvu radi prethodne suglasnosti, nakon čega ide na donošenje Skupštini Međimurske županije.
Novi zakup lovišta
Sljedeći važan korak je postupak zakupa lovišta, jer postojeći desetogodišnji ugovori ističu 31. ožujka 2026. godine.
„Produljenje zakupa na sljedećih deset godina daje se lovoovlaštenicima koji su dobro gospodarili u proteklom razdoblju i ispunjavaju zakonske uvjete. Ako netko ne udovoljava ili ne želi dalje zakupiti, raspisuje se natječaj za davanje lovišta u zakup“, pojasnila je viša savjetnica.
Problem šteta u Donjoj Dubravi
Herman se posebno osvrnula na problem štete na poljoprivrednim kulturama od divljači na području općine Donja Dubrava, u lovištu Dubrava. Naglasila je da se radi o državnom lovištu, što znači da sve mjere moraju biti u skladu sa Zakonom o lovstvu.
Podsjetila je na veliki sastanak u travnju prošle godine na kojem su bili predstavnici Ministarstva, Lovačkog saveza, lovoovlaštenici i poljoprivrednici. Rasprava je bila opsežna, ali konkretnih zaključaka nije bilo.
„Intenzivna poljoprivreda napravila je velike promjene u okolišu i oduzela staništa divljači. Divljač migrira, jedno krdo prođe kroz 50 kilometara prostora i napravi štetu u više općina.
Županija se trudi kontaktirati i lovce i poljoprivrednike, ali obaveza je i jednih i drugih da poduzimaju preventivne mjere – od repelenta do zvučnih topova. No te mjere najčešće nisu učinkovite, jer divljač samo pređe na drugi teritorij“, rekla je Herman.
Dodatni odstrel nije dovoljan
Rješenje koje ostaje jest smanjenje broja divljači. Svako lovište ima propisan broj divljači u lovnogospodarskom planu i godišnju kvotu odstrela. Kada to nije dovoljno, lovoovlaštenici mogu zatražiti dodatni odstrel, a županija im izdaje dopuštenja.
„U prethodne tri godine izdali smo rješenja za odstrjel više od 300 grla jelenske divljači. Samo u ovoj godini, nakon završetka lovostaja, četiri lovačka društva – Donji Vidovec, Hodošan, Sveti Martin na Muri i Domašinec – dobila su dozvolu za dodatnih 105 grla. I opet to nije dovoljno, jer divljač dolazi i iz drugih područja“, upozorila je Herman.
Dodatni je problem što se jelenska divljač može loviti samo od rujna do sredine siječnja, ovisno o dobnim skupinama. Ostatak godine je pod lovostajem. „Za odstrel treba vremena, truda, a i pitanje je kako zbrinuti toliku količinu divljači“, dodala je.
