Zadar, Vrbovec, Zagreb, Pula, Rijeka… Diljem Hrvatske niknuli su i niču labirinti sastavljeni od kameja po kojima ljudi šeću u potrazi za duhovnim mirom i snagom. Slažu se po dvorištima, parkovima i kamenjarima. Malo je poznato da je prvi grad labirinata otvoren u međimurskom selu Badličanu.
Na 8000 četvornih metara šume postavljeno je devet labirinata koji djeluju na ljubav, sreću, um, tijelo… Grad labirinata otvoren je prije četiri godine pokraj Centra za neokulturu udruge Umjetnost davanja. Posjetitelja ima, a ulaz je besplatan.
Velika ploča ispred ulaza najavljuje “jedinstveno mjesto moći, energije i mira te snažno i neponovljivo iskustvo životne ravnoteže”. Među prvima je posložen labirint energije koji daje snagu i hrabrost, čuva od ozljeda, nezgoda i neprijatelja, uklanja bijes i kukavičluk te povećava radišnost.
Za početak šetnje izabrali smo upravo taj. Već sam ulazak u gustu šumu djeluje umirujuće. Sunce koje se uspije probiti kroz krošnje zrakasto pada na posloženo kamenje. Na desetke tona kamenja. Volonteri su tjednima dovlačili gromade u šumu. Šetnja po jednom labirintu traje desetak minuta. Zvučna je kulisa ptičji pjev. Tek tu i tamo čuje se automobil koji projuri po obližnjoj cesti. Skupina labirinata doista djeluje impozantno. Kao da je netko ostatke porušenog hrama porazmjestio u krugove.
Nakon šetnje po labirintu nismo osjetili neke promjene, no neki se šetači kunu da se odmah po izlasku iz labirinta osjećaju preporođeno, da su napunili baterije na godišnjem odmoru. Kako bilo, učinci su teško mjerljivi. Labirinti su postali hit po izlasku knjige “Labirinti i njihove tajne” autora Adriana P. Kezelea.
– Teško je reći u čemu je moć labirinata. Očigledno, oni stvaraju određena iskustva. Kako to rade, za sada je potpuna nepoznanica. S (polu)znanstvene strane, ima nekih teorija o djelovanju magnetskih silnica na živčani sustav, vjerojatno preko srednjeg uha, zbog okretanja na razne strane svijeta.
Osobno, oslanjam se na samo iskustvo, a ne toliko na njegovo objašnjenje. A iskustva su izvrsna. Labirinti očigledno nešto rade hodačima kroz njih jer ljudi se osjećaju dobro, smirenije, energičnije i bolje – kaže A. P. Kezele. Njegova priča o labirintima počela je prije deset godina kad ih je počeo istraživati.
– Ovako univerzalan pristup koji ne zahtijeva nikakve posebne tehnike, promjene uvjerenja ili slično, nego samo hodanje u lijepom okruženju, privukao mi je pozornost i drago mi je što sam se prihvatio posla obnove znanja o labirintima. Sve ovo što smo do sada napravili zapravo je samo početak jer labirinti kriju još mnoge tajne – ističe.
U Hrvatskoj je dosad izrađeno 200 kamenih labirinata te po 50 u Sloveniji i BiH. Ima ih i Španjolskoj, SAD-u i Austriji pa bi se moglo reći da su postali izvozni “proizvod”.
