ChatGPT je alat koji treba znati koristiti. Kao što su digitalna fotografija i Photoshop nekad izazivali strah, tako i umjetna inteligencija danas budi iste dvojbe.
ChatGPT – alat
ChatGPT je u samo nekoliko godina/mjeseci postao jedno od najspominjanijih tehnoloških čuda današnjice. Jedni ga obožavaju i koriste svakodnevno, drugi ga izbjegavaju jer smatraju da je nepouzdan, dok treći strahuju da će promijeniti svijet na način na koji nismo spremni. No istina je jednostavnija nego što se čini: ChatGPT je samo alat. Ni više ni manje.
Kao i svaka druga tehnologija u povijesti, i ova donosi i prilike i izazove. Neće riješiti sve naše probleme, ali isto tako neće uništiti ljudsko znanje, kreativnost ili maštu. Sve ovisi o tome kako ga koristimo.
Povijest se ponavlja – strah od novih tehnologija nije novost
Ovo nije prvi put da se ljudi boje novog.
Prisjetimo se samo pojave digitalne fotografije krajem 90-ih godina. Profesionalni fotografi (ne svi) tada su tvrdili da “plastične digitalne kutijice” nikada neće zamijeniti filmske aparate. Govorili su da digitalna slika nema dušu i da će uništiti umjetnost fotografije. Danas svi nosimo digitalne fotoaparate u džepu – u obliku mobitela – i nitko se više ne sjeća tih rasprava.
Slično je bilo i s “Photoshopom“. Kada se pojavio, mnogi su ga proglasili prijetnjom: “Sad svatko može retuširati fotografiju, ništa više neće biti autentično!” Danas ga smatramo standardnim alatom dizajnera i fotografa, a rijetko tko više uopće problematizira tu “prijetnju”.
Ako se vratimo još dalje u povijest, strahovi su jednako prisutni. Kad je Gutenberg izumio tiskarski stroj u 15. stoljeću, postojali su ljudi koji su tvrdili da će knjige uništiti pamćenje i tradiciju jer više nitko neće morati učiti napamet. Stoljećima kasnije, pojavom interneta, mnogi su govorili da je to “kraj knjiga” – jer sve se može naći na mreži. Ipak, danas još uvijek postoje ljudi koji s ponosom pune svoje kućne knjižnice, a ljubav prema knjizi na papiru nije nestala.
Slična priča dogodila se i s glazbom. Vinilne LP ploče desetljećima su bile standard, a onda su ih 80-ih i 90-ih zamijenili CD-i, koji su se smatrali tehnološkim čudom. Mnogi su tada tvrdili da će ploče zauvijek nestati. No ubrzo je stigao MP3 i digitalna glazba koja je potpuno promijenila način na koji slušamo pjesme. Ipak, ploče su i danas tu – ne zato što su praktičnije, nego zato što ljudima znače nešto posebno, bude nostalgiju i imaju “ono nešto” što digitalni format “ne može” dati.
Čak je i električna energija izazvala strah – mnogi su vjerovali da će sijalice biti štetne za zdravlje. Radio su smatrali “štetnim za mlade”, a o internetu početkom 90-ih govorilo se kao o prolaznoj modi.
Drugim riječima – povijest se ponavlja. Svaka nova tehnologija prolazi istu fazu: fascinaciju, strah i – naposljetku – prihvaćanje.
ChatGPT kao pomoćnik, a ne zamjena
ChatGPT nije čarobni štapić koji će riješiti sve zadatke. On može pogriješiti, izmisliti podatke ili dati krive informacije. Upravo zato ga treba koristiti s dozom opreza i kritičkog razmišljanja.
No, kada ga koristimo pametno, postaje vrlo koristan. Učenicima može pomoći u učenju jezika ili rješavanju zadataka koje ne razumiju. Programerima ubrzava posao jer mogu brže pronaći rješenje ili ideju za kod.
Važno je naglasiti i da ChatGPT nije samo “razgovorni alat” u kojem ukucamo pitanje i čekamo odgovor. Iza njega stoji čitav niz podsustava i mogućnosti koji se ne vide na prvi pogled. Umjetna inteligencija na kojoj se temelji koristi se u prijevodima, analizi podataka, pisanju i uređivanju tekstova, generiranju slika, pa čak i u medicini ili znanstvenim istraživanjima.
Drugim riječima – ChatGPT je samo lice jedne puno šire priče. On je primjer kako umjetna inteligencija može imati bezbroj primjena, a ono što mi danas vidimo tek je početak njezina razvoja.
Ono što ChatGPT ne može je zamijeniti iskustvo, emociju i ljudski dodir. Kao što fotoaparat ne stvara umjetnost sam po sebi, nego je stvara fotograf, tako i umjetna inteligencija ne piše vrijedne priče – to i dalje rade ljudi.
Budućnost ovisi o ljudima
Ključno pitanje nije hoće li umjetna inteligencija promijeniti svijet – jer hoće – nego kako ćemo se mi prema njoj postaviti. Ako je budemo koristili odgovorno, bit će nam saveznik. Ako je budemo zloupotrebljavali ili koristili bez razmišljanja, onda zaista može postati problem.
Jedno je sigurno: ChatGPT i slični alati neće nestati. Baš kao što nismo vratili filmske aparate, niti odustali od struje i interneta, tako nećemo ni od umjetne inteligencije. Na nama je da naučimo kako ju koristiti – i da iz nje izvučemo najbolje.
