Kornelija Benyovsky Šoštarić napunila je Zgradu Sheier gostujući u Čakovcu u sklopu Dana Međimurske županije i Dana planeta Zemlje
Predavanje je održano u sklopu projekta BioInspire koji zajedno sa partnerima iz Slovenije provodi Centar dr. Rudolf Steiner, a cilj je edukacija o biodinamičkoj poljoprivredi koja ne koristi otrove štetne za vodu, tlo i kompletan ekosustav.
Ravnateljica Centra Dijana Posavec posebno je naglasila potrebu da se očuvaju pčele koje imaju važnu ulogu u očuvanju biljnih vrsta.
Bez pčela nema ni nas
Na probleme s kojima se suočavaju pčelari govorio je Željko Trupković, predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Agacija, koja broji 180 članova. Uz udrugu Nektar iz Preloga i njihovih 50 članova, u Međimurju je ukupno 230 pčelara i 10 tisuća registriranih košnica.
Pčelari imaju dobru suradnju s nekim poljoprivrednicima, ističe Trupković, no i dalje se dešavaju masovna trovanja pčela izazvana nenajavljenim špricanjem polja pesticidima. Problem su i nekvalitetna konkurencija iz Kine, te sve manji broj mladih pčelara, iako se udruga trudi educirati nove snage. Bez pčelara neće biti ni pčela, a bez pčela koje oprašuju biljke neće biti ni nas, upozorio je Trupković.
O štetnom utjecaju pesticida na okoliš i potrebi za prirodnim sredstvima borbe protiv nametnika u vrtu govorila je i Kornelija Benyovsky Šoštarić. Velik dio predavanja činile su korisne informacije o biljkama zaštitnicama koje odvlače insekte kada se sade u gredicama, te o korisnim kukcima koji potiču rast biljaka i djeluju kao prirodni grabežljivci za invazivne vrste.
Najviše se uči iz prakse i opažanja
U nekadašnjim vrtovima samo su voćnjaci bili izdvojeni, dok su ostale biljke rasle zajedno i bile dobre susjede. Primjerice, zasadite li uz druge biljke dragoljub, on će od njih odvlačiti gusjenice, a protiv uši najbolje su biljke zaštitnice bob, kiselica i odoljen. Celer je dobar susjed kupusu, luk vlasac jagodama, a korisno je u vrtu imati i neven, kadificu, češnjak, gorušicu, te aromatično bilje poput lavande i ružmarina jer one također djeluju na nametnike.
– Ja sam dijete iz grada i učila sam o agronomiji na fakultetu, kroz knjige i savjete, ali najviše sam naučila u svom vrtu, iz dugogodišnje prakse i opažanja, kaže Benyovsky Šoštarić.
Pazimo što ostavljamo budućim generacijama
Glavna poruka predavanja, u koje se uključila i publika svojim savjetima i mudrostima, bila je da vrtovi ne moraju biti savršeni, već zdravi i korisni, te da bioraznolikost pozitivno utječe na kvalitetu plodova i na cijeli ekosustav u vrtu.
– Ljudi koji razmišljaju o organskom, eko i bio uzgoju gledaju se kao neki zanesenjaci, alternativci. No polikultura (mješoviti vrtovi) i permakultura nisu neki pomodni nazivi, ljudi su prije poznavali te prakse i tako uzgajali hranu. Zato svatko od nas može početi od sebe, u svom vrtu i pomalo usvajati dobre stare prakse, zbog generacija koje dolaze, poručila je Vrtlarica.
