Vanjske temperature ovih dana dosežu svoj vrhunac, pa nam je često jedini spas boravak u klimatiziranim prostorima. Međutim, ni izlaganje klima-uređajima nije potpuno bezazleno
Da bismo iskoristili njihove najbolje strane, a
ujedno minimizirali njihov negativni utjecaj na naše
zdravlje, potrebno je držati se određenih pravila. O
tome na što treba pripaziti prilikom boravka u prostorima
rashlađenim klima-uređajem te kako oni mogu utjecati na naše
zdravlje razgovarali smo sa Stelom Corić,
zagrebačkom liječnicom opće prakse, piše zadovoljna.hr
Kako nam kaže, jasno je da je zbog globalnog zatopljenja i
poremećaja klime nezamislivo živjeti bez klima-uređaja jer
oni ublažavaju nepovoljan utjecaj vrućina, a napose pomažu
srčanim i plućnim bolesnicima. Međutim, upozorava na to da
mogu i negativno utjecati na naše zdravlje.
Ne održava li se pravilno klima-uređaj ili se pak pogrešno
koristi kada je uključen, može dovesti do širenja
mikroorganizama, od kojih najopasniji može biti uzročnik
legionarske bolesti, odnosno atipične upale pluća. Tu su i one
nešto manje ozbiljne, ali jednako tako neugodne poput prehlade,
glavobolje, upale sinusa i uha, pogoršanja alergija i
dermatitisa, kao i bolova u koštano-mišićnom sustavu, govori nam
dr. Corić.
Osobe izložene hladnom zraku klima-uređaja vrlo se često žale
prvenstveno na bolove u području vrata, ruku, zglobova i
drugog dijela leđa, odnosno onih koji su direktno izloženi
strujanju klima-uređaja. Osim toga, ne ovlažuje li se zrak,
klima-uređaji će ga sušiti, a procesom disanja sušit će se i
naša sluznica.
Tako se narušava njezina ravnoteža i gubi stabilnost te lakše
dolazi do ranije spomenutih infekcija dišnog sustava. No, ako su
uređaji kvalitetni i ako se mijenjaju filtri, što bi trebalo
činiti svaka tri mjeseca, mogu i povoljno utjecati na zdravlje,
naročito kod alergičara i astmatičara, ističe dr. Corić.
Izbjegnite temperaturni šok za organizam
Kako je trenutačno zbog vanjskih temperatura nemoguće
funkcionirati bez klima-uređaja, napose u radnom okruženju, dr.
Corić upozorava na to da se trebamo držati osnovnih pravila
u vezi s njihovim korištenjem. Time će se negativni učinci svesti
na najmanju moguću mjeru. Posebno pak oprezne trebaju biti
određene skupine ljudi.
Prvenstveno treba regulirati temperaturu mikroklime, dakle naš
radni prostor, dom ili auto, s vanjskom temperaturom. Naš
organizam dobro podnosi temperaturnu razliku od šest do
sedam Celzijevih stupnjeva. U protivnom izlaskom iz jako
klimatiziranog prostora može doći do temperaturnog šoka.
Izlaskom na visoke vanjske temperature dolazi do periferne
vazodilatacije, što je izrazito opasno kod osoba s niskim tlakom
i osoba koje imaju problema s cirkulacijom. Treba izbjegavati
izlaganje izravnom hladnom zraku i podesiti brzinu strujanja
zraka, a svakako treba pripaziti i na adekvatno vlaženje zraka,
pojašnjava nam dr. Corić.
Kako dalje objašnjava, poslodavci bi se također trebali držati
navedenih savjeta. Štoviše, Pravilnik o zaštiti na radu
propisuje minimalne uvjete u vezi s temperaturom, vlažnošću i
brzinom strujanja zraka.
Prema tome bi razlika između vanjske i unutarnje temperature
trebala biti od spomenutih šest do sedam Celzijevih stupnjeva,
relativna vlažnost trebala bi iznositi od 40 do 60 posto, a
brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, i to bez izravnog puhanja
zraka na ljude koji borave u tim prostorima. Osim
toga, držanjem uređaja na takvoj temperaturi štedi se i
električna energija.