Ljudi ne moraju biti izuzetno loše da bi radili na tome da budu bolje kroz psihoterapiju, a krajnje vrijeme se može prepoznati kada osoba osjeti da više ne može dalje na isti način i ne zna kako nastaviti
Briga o mentalnom zdravlju sve više postaje tema od ključne važnosti, no često ostaje u sjeni drugih zdravstvenih problema, osobito u manjim sredinama poput Međimurja. Kako prepoznati prve znakove stresa, tjeskobe ili dubljih problema? Kada i kako potražiti pomoć te koja je uloga psihoterapije u suočavanju s izazovima modernog života?
Ova pitanja povod su razgovoru s Lidijom Kramar, magistrom socijalne politike, edukanticom psihoterapije pod supervizijom i specijalizanticom transakcijske analize. Kao osnivačica brenda Pozitivna Promjena, naša sugovornica svakodnevno pomaže ljudima kroz individualne i grupne terapije, pomažući im u osobnom razvoju i prevladavanju emocionalnih poteškoća. Razgovarali smo o specifičnostima brige za mentalno zdravlje u Međimurju, važnosti traženja pomoći i praktičnim koracima za očuvanje emocionalne stabilnosti.
Kako prepoznati prve znakove mentalnog stresa ili tjeskobe kod sebe ili bližnjih?
Rani znakovi se često manifestiraju kroz promjene u ponašanju i emocionalnom stanju. Pritom mogu biti prisutni osjećaji preplavljenosti, straha i bespomoćnosti koje ljudi najčešće pokušavaju sakriti, no oni postaju vidljiviji kroz to da osoba može postati povučenija, izbjegavati društvena događanja ili djelovati neprisutno iako je prisutna, može biti razdražljivija, nervozna, neobično ljuta i slično. Mogu se također pojaviti fizički simptomi poput glavobolje, probavne tegobe, napetost mišića, ubrzani rad srca, znojenje dlanova, drhtavica ili nesanica.
U psihoterapiji prema transakcijskoj analizi (TA) nastojimo osvijestiti sve simptome kao važne signale te iščitati “poruke” koje dolaze iz naših unutarnjih dijaloga. Kada klijenti identificiraju izvor tih osjećaja i razumiju što im se i zašto događa, spremniji su prihvatiti sebe i svoj problem te poduzeti konkretne korake prema olakšanju.
Koja je razlika između psihologa, psihijatra i psihoterapeuta?
Razlika je u njihovoj edukaciji, pristupu i vrstama tretmana koje nude.
Ukratko, psiholog se fokusira na procjenu i savjetovanje, psihijatar na dijagnozu i smanjivanje simptoma lijekovima, a psihoterapeut na podršku u rješavanju osobnih poteškoća i problema te na željenu promjenu klijenata kroz dublje razgovore.
Kako se briga o mentalnom zdravlju razlikuje u manjim sredinama poput Međimurja u usporedbi s većim gradovima prema Vašem iskustvu?
Iako je traženje stručne pomoći sve manje stigmatizirano, prisniji odnosi mogu dovesti do toga da ljudi osjećaju veći pritisak da budu “normalni”, dobro prilagođeni i zahvalni. U većim mjestima poput Zagreba, više je sadržaja koji okupiraju pažnju pa tako užurban način života može odvratiti ljude od pronalaženja vremena za brigu o sebi, a u manjim mjestima je stanovništvo slabije osviješteno o važnosti brige za mentalno zdravlje i time manje spremno potražiti stručnu podršku. U manjim sredinama je oduvijek znatno manji pristup resursima za mentalno zdravlje i tu nam je značajan razvoj tehnologije.
Online psihoterapija je sada dostupna svima koji imaju pametan mobitel ili laptop. Ljudi iz velikih gradova i okolice, češće se odlučuju odlaziti fizički na psihoterapiju jer su u prilici. Uglavnom je i lakše raditi psihoterapiju kad se vidimo cijeli uživo, lakše je koristiti i neke kreativne tehnike, no to sve se može ukomponirati i u online rad, koji je jednako kvalitetan i učinkovit. Imala sam klijenticu koja je putovala čak 2 sata do moje terapijske sobe kad sam radila u Zagrebu. S vremenom smo kombinirale i na kraju se prebacile kompletno na online način rada te postigle terapijski cilj – prevladala je napade panike.
Koje su najčešće brige ili problemi s kojima se ljudi iz Međimurja obraćaju za psihoterapiju?
Najčešće je prisutan neki negativan obrazac razmišljanja i ponašanja, usvojen još u najranijem djetinjstvu, koji s vremenom dovodi do sve više unutarnjih i vanjskih konflikata, negativnih misli, neugodnih emocija, niskog samopouzdanja, pritiska, nesigurnosti, otuđenosti, usamljenosti, stresa, tjeskobe, strahova i panike.
Kroz svoju online uslugu, osim s Međimurcima imam priliku raditi s ljudima diljem Hrvatske pa i van naše države, iz manjih i većih mjesta. Mogu priznati da nisam primijetila značajnu razliku u poteškoćama u konačnici. Možda i zato što sam se kroz rad fokusirala upravo na spomenute poteškoće.
Kako balansirati između posla i privatnog života u brzim, stresnim vremenima?
Balans između posla i privatnog života je povezan s razumijevanjem vlastitih potreba i prioriteta. Započinje se s prepoznavanjem unutarnjih glasova koji nas mogu tjerati prema prekomjernom radu, kao i dijelova nas koji žude za odmorom. Ne možemo biti dobro, ako ne pronalazimo dovoljno vremena za odmor, obitelj, društvo i osobne interese.
U TA psihoterapiji, pomažemo klijentima da prepoznaju svoje granice i usklade obaveze sa svojim emocionalnim i fizičkim kapacitetima. Rješenje nije nužno u velikim promjenama, već u integraciji malih promjena u svakodnevni život i to može značajno pomoći u očuvanju stabilnosti.
Postoje li neke tehnike i koji je Vaš savjet za održavanje emocionalne stabilnosti tijekom dugih zimskih mjeseci, kad su ljudi skloni većim razinama stresa ili depresije?
Dugi zimski mjeseci potenciraju pojavu stanja kojima su ljudi zapravo već skloni. Da bi ostali zdravi i svoji u izazovnim razdobljima, ključno je doći u kontakt sa sobom, osvijestiti vlastite osjećaje i pobrinuti se za svoje potrebe, odnositi se prema sebi s ljubavlju i razumijevanjem, tj. biti sam sebi prijatelj. Nažalost, ljudi su najčešće kroz odrastanje programirani na to da budu sami sebi neprijatelji bez da su toga svjesni.
Da bi se osjećali bolje, najčešće nam nije potreban samo savjet ili neka tehnika, već dublji razgovor o osobnim iskustvima, emocionalnim blokadama i odnosima, da otkrivamo nesvjesne obrasce ponašanja te emocionalno obradimo one dijelove nas koji su možda potisnuti.
Psihoterapijske tehnike uz novu i zdravu perspektivu stručne osobe, mogu biti ključne ne samo u prevladavanju problema i poteškoća, nego i u postizanju veće emocionalne stabilnosti, slobode, samostalnosti, unutarnjeg mira i zadovoljstva. Čar psihoterapije je što ona pruža personaliziranu podršku i put do sebe koji ide mnogo dublje, donosi jedinstveno rješenje i svime time olakšanje.
Kakvo je Vaše mišljenje o Međimurcima i ima li nam pomoći?
Nije prema nikome fer generalizirati tako veliku skupinu ljudi, no mogu se osvrnuti na jedan aspekt ili bolje rečeno uvriježeno mišljenje. Mi Međimurci smo poznati kao marljiv narod i time se ponosimo. To stvara određeni pritisak na nas da radimo dobro, puno, koliko i kad god možemo.
Čovjek koji se previše trudi i radi, u tendenciji je da zanemaruje sebe, da ne uzima dovoljno vremena za sebe ili barem ne na kvalitetan način. Ako nismo sami sebi prioritet, onda kad konačno imamo vremena za sebe odlučimo biti pasivni i bježimo od sebe, tako da uključimo TV, društvene mreže, prekomjerno konzumiramo alkohol i slično. Dakle, nakon što sredimo sve oko sebe, zaboravimo da je važno sređivati i nešto unutar sebe, brinuti se za vlastito dobro i unutarnji mir.
Nažalost, čak i dobre ideje i namjere, mogu dovesti do nečeg lošeg, ako nemamo posložene prioritete, granice i ako ne vodimo redovitu brigu o svom mentalnom zdravlju. U svakom slučaju, ima pomoći za one koji su spremni osvijestiti vlastiti problem i potruditi se za osobnu promjenu.
Je li psihoterapija skupa i vrijedi li tih novaca?
Možda je za većinu ljudi skupa ako gledamo samo na cijenu, no kada pogledamo što plaćamo, ispada izuzetno jeftina.
Psihoterapija je investicija u sebe i veću kvalitetu života. Njena vrijednost leži u trajnim pozitivnim promjenama, jer pomaže čovjeku da bolje razumije i prihvati sebe, svoje odnose i život. Psihoterapija je spori proces rada na sebi i usvajanja raznih alata za nošenje sa složenim životnim situacijama. To je put do autentičnog života, naše samostalnosti i samoostvarenja. Kad pomognemo sebi time pomažemo i ljudima oko sebe, jer ćemo imati više kapaciteta i razumijevanja za druge, reagirati prikladnije i razvijati zdravije odnose s drugima. Dobro mentalno zdravlje je temelj općeg blagostanja. Kaže se da bez zdravlja nemamo ništa, a briga o mentalnom zdravlju jednako je važna kao i briga o fizičkom zdravlju, oboje je naša odgovornost.
Jedan od razloga je i taj što postati psihoterapeut nije lako i to ne može svatko. Edukacija je vrlo skupa, opsežna i dugotrajna, u biti cjeloživotna. Psihoterapeuti imaju iza sebe 9 godina visoke škole, sami plaćaju svoje supervizore i mentore, kao i vlastitu psihoterapiju i dodatne edukacije. To se ne potiče u svim psihoterapijskim pravcima, no u transakcijskoj analizi kontinuirano radimo i na osobnom i na profesionalnom rastu i razvoju jer to neupitno utječe na kvalitetu usluge. Radi se o profesiji kojom se bave rijetki ljudi. Na svom blogu sam opisala cijeli naš put i troškove.
Kako prepoznati trenutak da je vrijeme za obratiti se psihoterapeutu?
Možete se javiti na samu pomisao: “Dobro bi mi došla pomoć ili podrška” ili “Želim promjenu, a ne znam kako to postići”. Često sami sebe zavaravamo kroz uvjerenje da smo jednostavno takvi i da se ne možemo promijeniti ili da možemo i moramo sve sami. Ako primijetite da se vaši obrasci ponašanja ponavljaju i stvaraju vam probleme u odnosima, poslu ili općenito svakodnevnom funkcioniranju, to je znak da se potraži profesionalna podrška.
Ljudi ne moraju biti izuzetno loše da bi radili na tome da budu bolje kroz psihoterapiju, a krajnje vrijeme se može prepoznati kada osoba osjeti da više ne može dalje na isti način i ne zna kako nastaviti.
Klijenti psihoterapije su najčešće inače stabilne i funkcionalne osobe koje su se pronašle u težem periodu svog života, kada su njihove uobičajene poteškoće, tj. obrasci eskalirali uslijed velikog stresa. To se događa većini prije ili kasnije i tad se ljudi lakše odlučuju za razgovor sa stručnom osobom. Mnoge neugodnosti se mogu izbjeći kad se ljudi ranije odluče za rad na sebi i osobnu promjenu, no na to nikoga ne možemo prisiliti, svatko odlučuje za sebe. Par utješnih misli za kraj: “dok smo živi, nije kasno”, “sve se može, kad se hoće” i “ne moramo sve sami”.
Više o psihoterapiji, transakcijskoj analizi i mojim uslugama, možete pročitati na webu www.pozitivnapromjena.hr
Pozitivnu Promjenu možete pronaći i na društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu.
