ALKOHOLIZAM

DR. DIANA UVODIĆ-ĐURIĆ ‘Oko 250.000 stanovnika Hrvatske ovisno je o alkoholu, no to je tek vrh sante leda’

Dobna granica za početak pijenja alkohola spušta se u sve nižu životnu dob

Alkoholizam nije samo bolest ovisnosti koja pogađa pojedinca, već nagriza cijelu obitelj. Stoga je u rehabilitaciji alkoholičara izuzetno važno pružiti pomoć svim članovima obitelji. Također, uspjeh liječenja puno je veći prilikom uključivanja u klubove liječenih alkoholičara kojih u Međimurju ima četiri.

>> Alkoholizam – Diana Uvodić-Đurić

O problemu alkoholizma razgovarali smo s Dianom Uvodić-Đurić, dr. med., spec. školske medicine, subspec. alkoholizma i drugih ovisnosti, voditeljicom Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u sklopu kojeg djeluje i Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam. 

Što se smatra alkoholizmom? 

Alkoholizam je najstarija i na našim prostorima najraširenija bolest ovisnosti koja se iskazuje ponašanjem koje uključuje  potrebu za alkoholom i slabu kontrolu pijenja, uz razvoj ovisnosti te pojavu zdravstvenih oštećenja i socijalnih poteškoća.
Postoje brojne definicije alkoholizma, ali ističem ovu koja ga definira kao bolest, jer se nerijetko događa da se alkoholizam prezentira kao životni stil, kao jedan od loših životnih odabira, te se shodno tome i jako osuđuje one koji razviju taj problem, unatoč tome što živimo u društvu u kojem je pijenje alkohola raširen i društveno prihvatljiv oblik ponašanja i koje pijenje alkohola na brojne načine potiče. Pije se u svim prigodama: u veselju i žalosti, slaveći nečije rođenje, kao i žaleći zbog nečije smrti. U društvu nerijetko ispada čudan onaj koji ne želi piti alkohol, mnogi ga bespotrebno nutkaju i nagovaraju da ipak popije, što osobama koje ne smiju piti alkohol može znatno otežavati druženja. S druge strane, to isto društvo će kritizirati i osuđivati ovisnike o alkoholu i lijepiti im razne etikete. Sve su to naravno predrasude protiv kojih se valja boriti. Dakle, da li je alkoholizam bolest ili izbor? Može se reći da je to bolest koja počinje kao nečiji izbor (redovito i/ili pretjerano pijenje alkohola), a ako, i kada se razvije, to je bolest koja pruža izbor – mogućnost liječenja. 

Je li svakodnevna čašica nakon ručka početak alkoholizma?

Često je pitanje što znači umjerena, a što rizična  potrošnja alkohola. Iako ne postoji potpuno suglasje stručnjaka o tome, smatra se da umjerena potrošnja za muškarce znači popiti 2 standardna pića, a za ženu jedno standardno piće dnevno pri čemu je standardno piće 2,5 dcl piva, 1,25 dcl vina ili 0,3 dcl žestokog pića. Ipak, naravno da uvijek treba uzeti u obzir individualne razlike među ljudima te se danas sve više govori o tome da zapravo ne postoji sigurno redovito pijenje alkohola. Djelovanje alkohola na neku osobu ovisno je o brojnim čimbenicima kao što su spol, dob, tjelesna masa, zdravstveno stanje, lijekovi koje neka osoba uzima, umor, naspavanost, psihička stabilnost, itd. Čaša vina nakon ručka može biti dio dnevnog rituala, ali ukoliko ju netko uzima radi opuštanja, ili navečer radi lakšeg uspavljivanja, može dovesti do stvaranja navike, a nakon toga i do potrebe povećanja količine i razvoja ovisnosti.

Kako prepoznati da se kod nekoga razvio alkoholizam?

U odnosu  na korištenje alkoholnih pića ljudi se dijele na:
– apstinente ili nepilce koji ni u jednoj prilici ne konzumiraju alkohol;
– umjerene potrošače koji piju alkohol u nekim prigodama, rjeđe ili češće, i misle da su u stanju kontrolirati svoje pijenje;
– alkoholičare, tj. ovisnike o alkoholu, ljude koji  imaju potrebu piti svaki dan i ne mogu kontrolirati količinu alkohola koju će popiti;
– nepovratne alkoholičare, tj. one kod kojih su nastupila nepovratna psihoorganska oštećenja zbog pretjeranog pijenja.

Veoma je tanka linija između umjerenih potrošača i osoba koje su razvile ovisnost, a većina ovisnika u početku ne vidi, ili ne želi vidjeti da ima problem. U tim situacijama mogu biti od koristi neki od upitnika samoprocjene poput CAGE upitnika čiji naziv dolazi od prvih slova  početnih riječi koje najavljuju pitanja samoprocjene:
C- Cut down (smanjiti): Jeste li u posljednje vrijeme razmišljali o potrebi smanjenja vlastitog pijenja?
A- Annoyed (ometan):  Jeste li se u posljednje vrijeme osjećali ometani primjedbama iz okoline o vašem pijenju i preporukama da smanjite ili napustite pijenje?
G- Guilty (kriv):  Jeste li u posljednje vrijeme imali osjećaj krivnje u vezi s vašim pijenjem?
E- Eye opener (otvarač za oči): Jeste li pili alkoholno piće rano ujutro, da biste popravili raspoloženje i mogli početi uobičajeni posao?

Ako osoba srednje ili starije životne dobi potvrdno odgovori barem na dva pitanja, može se s priličnom sigurnošću reći da je prešla granicu tzv. sigurnog ili umjerenog pijenja i da bi bilo dobro potražiti stručnu pomoć. U mlađim dobnim skupinama alarmantan je i samo jedan pozitivan odgovor.

Hrvatska slovi kao jedna od europskih zemalja koja ima visoku konzumaciju alkoholnih pića. 

Zlouporaba alkohola je doista značajan problem u cijelom svijetu što se vidi i iz podataka Svjetske zdravstvene organizacije. Diljem svijeta 3 milijuna smrtnih slučajeva svake godine se događa zbog štetne uporabe alkohola, što predstavlja 5,3% svih smrtnih slučajeva, a sveukupno gledano, 5,1% globalnog tereta bolesti i ozljeda može se pripisati alkoholu. Osim zdravstvenih posljedica, štetna uporaba alkohola donosi značajne društvene i ekonomske gubitke pojedincima i društvu u cjelini, jer uzrokuje smrt i invaliditet relativno rano u životu. Kod ljudi u dobi od 20 do 39 godina, otprilike 13,5% ukupnih smrtnih slučajeva može se pripisati alkoholu. Postoji uzročna veza između štetne uporabe alkohola i niza mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja, drugih nezaraznih stanja i ozljeda.

Problem je značajno izražen i u Hrvatskoj. Prema rezultatima trećeg ciklusa provedbe Europske zdravstvene ankete (EHIS 3) iz 2019. godine po konzumaciji alkoholnih pića svaki dan Hrvatska se nalazi među prvih pet država (10,2%),  s prevalencijom iznad 10%, zajedno s Francuskom, Bugarskom,  Španjolskom i Portugalom. U Hrvatskoj se ne vodi Registar osoba liječenih zbog alkoholizma, stoga je teško procijeniti točan broj osoba koje imaju taj problem. Smatra se da je oko 5-6% stanovnika Hrvatske ovisno o alkoholu, tj. oko 250.000 osoba. Međutim, vjerojatno se radi tek o vrhu sante leda, jer se mnogi ljudi s razvijenim alkoholizmom nikada ne odluče na liječenje te stoga niti ne budu evidentirani s tom dijagnozom. A istovremeno obilaze liječnike i budu u tretmanu zbog brojnih bolesti i poremećaja kojima je alkoholizam uzrok, ili barem podloga. 

Kakvi su podaci za Međimursku županiju? 

I u našoj je županiji alkoholizam značajan javnozdravstveni problem što se vidi i iz publikacije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo “Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj” iz 2022. godine koja govori da su u Međimurskoj županiji mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom vodeća dijagnoza kao uzrok hospitalizacije zbog nekog mentalnog poremećaja. U odnosu na ostale županije u Hrvatskoj, prema toj zastupljenosti smo na trećem mjestu iza Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

Kakva je situacija po pitanju mladih i alkohola? U kojoj dobi mladi počinju konzumirati alkohol?

Dobna granica za početak pijenja alkohola spušta se u sve nižu životnu dob, ali je uobičajeno da mladi s učestalijom konzumacijom alkohola započinju u doba adolescencije ili puberteta. Adolescencija je dob koja je obilježena buntovništvom, sklonošću rizičnim ponašanjima i otporom prema svim oblicima autoriteta, ali ujedno i izrazitom nesigurnošću i ranjivošću te sklonošću potpadanja pod utjecaj vršnjačkih skupina. Isprobavanje nečega novoga, nečega zabranjenoga, nečega iz svijeta odraslih privlačno je adolescentima te se prvi kontakti sa sredstvima ovisnosti često događaju u toj dobi.

U razgovorima s djecom dobije se dojam da u nižim razredima osnovne škole, do 4. razreda, djeca izražavaju jasno negativan stav o pijenju alkohola, čak znatno negativniji  od stava koji izražavaju njihovi roditelji –  ( “Alkohol im smrdi”, ” Nije im fino piti alkohol”, “Misle da bi trebalo zabraniti proizvodnju i pijenje alkoholnih pića ” , itd.)
Međutim, već u 5. i 6. razredu njihova se razmišljanja mijenjaju i brojni među njima, mada uglavnom još nisu imali iskustva s prekomjernim pijenjem, počinju izražavati pozitivan stav o pijenju alkoholnih pića. Većina djece otvoreno kaže da su probali alkohol i to najčešće na nagovor roditelja, bliže rodbine ili obiteljskih prijatelja!?! To se na žalost često pretvara u “obred inicijacije” i naročito je zamijećeno kod dječaka kao dokaz prve zrelosti i muškosti. Prekomjerno pijenje u adolescentnoj dobi najčešće je povezano s večernjim izlascima, različitim “feštama”, proslavama rođendana,  te odlascima na višednevne školske ekskurzije i obilježavanjem kraja školske godine, posebno  na završetku osnovne ili srednje škole.

Kako mladi dolaze do alkohola?

Mladi koriste alkohol iz kućnih zaliha koje nisu kontrolirane od strane roditelja, nabavljaju ga bez većih problema po niskim cijenama u nekim trgovinama, iako je prodaja alkohola maloljetnicima zakonom zabranjena. Ukoliko ih trgovci pitaju za godine, snalaze se na način da za njih kupi netko punoljetan iz društva. Sva su ta druženja djece bez kontrole roditelja, a nisu kontrolirani ni pri povratku kućama. Nerijetko im i sami roditelji nabavljaju alkohol za fešte, pod izlikom: “Barem znam da neće nabavljati i piti nešto bez moga znanja” i na taj način prešutno daju dozvolu za pijenje. 

Jesu li alkoholna pića danas dostupnija nego je to bilo prije deset ili dvadeset godina?

Zakonska regulativa o alkoholu i maloljetnicima čini se uređenija nego prije dvadesetak godina. Primjerice, tek je Zakonom o dopunama Zakona o trgovini (NN 103/03) 2003. godine izričito propisana zabrana prodaje u trgovini na malo alkoholnih pića i drugih pića koja sadržavaju alkohol osobama mlađim od 18 godina te je propisana obveza da na svim prodajnim mjestima na kojima se prodaju alkoholna pića i pića koja sadržavaju alkohol mora biti istaknuta oznaka o zabrani prodaje alkohola mlađima od 18 godina. Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti zabranjeno je usluživanje alkohola osobama mlađim od 18 godina. Međutim, trebalo bi poraditi na svjesnosti društva o važnosti poštivanja tih zakona zbog štetnog djelovanja alkohola na mlade osobe jer su sve teže komplikacije izazvane alkoholom češće  kod  mladih koji počnu ranije piti (pogotovo prije 15-te godine). Komplikacije se mogu izvjesnije očekivati kod djece čiji su roditelji ili netko drugi iz obitelji  alkoholičari, koji su skloni naglom i agresivnom  reagiranju, koji su u društvu onih koji puno piju ili se drogiraju, kod djece s lošijim vladanjem i lošijim školskim uspjehom te kod odgojno zapuštene djece.

Kod djece i mladih su rijetki slučajevi alkoholizma, ali su zastupljeni brojni alkoholom uzrokovani problemi i poremećaji poput stradavanja mladih u prometnim nezgodama, razna namjerna i nenamjerna ozljeđivanja, sudjelovanja u agresivnim ispadima (kriminal), u slučajevima spolnog zlostavljanja, samoubojstvima mladih ljudi kao i trovanja alkoholom ili predoziranja nekim drugim sredstvom ovisnosti.

Koji su štetni učinci alkoholizma na samog pojedinca?  

Brojni su štetni učinci zlouporabe alkohola i na pojedinca i na njegovu obitelj. Prema posljednjem izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (Global status report on alcohol and health) prekomjerna konzumacija alkoholnih pića i alkoholizam čimbenici su rizika za razvoj više od 200 bolesti i povreda. Dobro je poznata povezanost alkohola s brojnim drugim psihičkim poremećajima: poremećaji raspoloženja, anksiozni poremećaji, antisocijalni poremećaj osobnosti, korištenje drugih sredstava ovisnosti, shizofrenija, itd. Psihički poremećaji mogu se javiti prije početka pijenja i mogu poticati ovisnost o alkoholu. Alkohol djeluje poput sredstva za smirenje i mnogi ga neoprezno koriste u samoliječenju nesanice, stresa i anksioznosti (napetosti). Ovisnost se ušulja podmuklo, “na mala vrata”. Ni ne zamijete kad su svojim problemima dodali još jedan, ovisnost o alkoholu. 

Neki psihički poremećaji javljaju se u već razvijenom alkoholizmu, kao njegova posljedica pa kažemo da se radi o komplikacijama alkoholizma. Poznata je patološka ljubomora alkoholičara, alkoholna halucinoza, Korsakovljeva psihoza, delirium tremens, itd. Psihički poremećaji i alkoholizam mogu nastajati i istovremeno, usporedno, ukoliko se radi o utjecaju nasljednih ili okolišnih čimbenika. Ponekad je teško utvrditi što je uzrok, a što posljedica. Smatra se da se alkoholizam javlja usporedno s drugim psihičkim poremećajima u oko 37% alkoholičara. Mogućnost javljanja neke druge duševne bolesti u alkoholičara je višestruko veća u odnosu na opću populaciju. Puno je veći i rizik suicidalnih promišljanja kod alkoholičara (D. Buljan).

Koje su najčešće posljedice po tjelesno zdravlje alkoholičara?

Osim posljedica na mentalno zdravlje, alkoholizam ostavlja i brojne posljedice na tjelesno zdravlje ovisnika. Nema dijela tijela koji ne trpi posljedice alkoholizma.
Među poznatijima su posljedice na probavnom sustavu. Ciroza jetre najčešće je spominjana uz alkoholizam. Radi se o kroničnoj bolesti jetre koja je karakterizirana propadanjem tkiva jetre, stvaranjem “ožiljaka” u jetri i zbog toga i poremećenom cirkulacijom krvi te brojnim posljedicama po cijeli organizam. Iako može nastati i zbog nekih drugih uzroka, u najvećem broju slučajeva povezana je s alkoholizmom. 
Veoma je opasna i upala gušterače (pankreatitis). Dolazi do aktivacije probavnih enzima koji počnu uništavati žlijezdu koja ih je proizvela. Uz žučne kamence, alkoholizam je glavni rizični čimbenik za nastanak akutnog i kroničnog oblika pankreatitisa kod odraslih. 

Alkoholizam se kao rizični čimbenik spominje i kod brojnih malignih bolesti (rak jednjaka, želuca, gušterače, jetre, rak dojke, itd.) Ozbiljne su i posljedice štetnog djelovanja alkohola na živčani sustav. Alkoholizam pogoršava već postojeće bolesti, ali dovodi i do njihovog nastanka. Najčešće se spominje alkoholna epilepsija (padavica), atrofija (propadanje) mozga, upala i oslabljena funkcija perifernih živaca što rezultira poremećajima hoda i ravnoteže. Javljaju se i oštećenja srčanožilnog sustava uz pojavu visokog tlaka, srčanog ili moždanog udara. Na spolnom sustavu i muškarca i žene, alkoholizam također ostavlja svoj trag. Tipično je jačanje spolne želje kod muškarca, uz izraziti pad spolne moći, što dovodi do brojnih nerazumijevanja i trzavica između partnera.

Posljedice alkoholizma najočitije se vide na koži. Proširene žilice, “krumpirasti nos”, crvenilo i ljuštenje kože. Uz otežali zadah iz usta i preko kože, stvori se nimalo privlačna slika. Mnoge od ovih bolesti i stanja razvijaju se postepeno tijekom godina alkoholizma. Osobe zbog svojih tegoba posjećuju liječnike ne navodeći svoj problem s alkoholom, nego tražeći pomoć za neki tjelesni simptom ili bolest koja ih trenutno najviše smeta. Ukoliko liječnik i posumnja da je u pozadini problema prekomjerno pijenje, osoba koja pretjeruje, a na žalost, nerijetko i članovi njene obitelji, zdušno će to negirati i tražiti uzroke u bilo čemu drugom. Na taj način se gubi dragocjeno vrijeme. Nije moguće izliječiti stanje uzrokovano prekomjernim pijenjem, bez prestanka uzimanja alkohola koji oštećuje organizam. Takav čarobni lijek ne postoji.

Za alkoholizam se kaže da je obiteljska bolest. Koji su štetni učinci alkoholizma na obitelj, ali i širu društvenu zajednicu?

Obitelj je kao temeljna zajednica našeg društva zamišljena da bude oaza ljubavi, podrške, razumijevanja, iskazivanja povjerenja i ostalih oblika zdravog komuniciranja među svojim članovima. Zamišljena je tako da nam pruža osjećaj uvažavanja, daje mogućnost iskazivanja naših sposobnosti  i vrijednosti, a svaki član mora osjećati da igra u njoj jednu od glavnih uloga. Za dobro funkcioniranje obitelji ključni su dobri odnosi između supružnika. Oni su okvir unutar kojega se slaže sve ostalo što doprinosi dobrom osjećanju u obitelji. 

Kad se u ovu priču uplete alkoholizam jednog člana, sve se promijeni. Osoba koja pije zanemaruje sebe i sve svoje potrebe, osim potrebe za alkoholom, a zanemaruje i članove svoje obitelji. Zbog alkoholizma jednog člana započinje jedan loši, promijenjeni način funkcioniranja u obitelji u kojem se ostali članovi obitelji osjećaju loše, usamljeno, prepušteni sami sebi i u svakom pogledu nezadovoljni. Razvijaju se neučinkoviti obrasci komuniciranja, koriste se promijenjeni obrasci ponašanja i nakon nekog vremena obitelj postaje disfunkcionalna. Zato kažemo da je alkoholizam bolest cijele obitelji te je poželjno da ona bude u potpunosti uključena u liječenje  i oporavak alkoholičara. 

Kako je biti dijete u obitelji alkoholičara?

Nije lako biti dijete u obitelji alkoholičara. Odrastanje takvog djeteta praćeno je brojnim neugodnim iskustvima, stresovima pa i pravim traumama. U obitelji u kojoj netko pretjeruje s pijenjem obično se sve vrti oko osobe alkoholičara i njegovog odnosa s partnerom. Javljaju se bolesti, nezadovoljstva, sukobi koji donose nove brige, razdoblja svađa i pomirenja pri kojima se zaboravlja da ta predstava ima i svoju maloljetnu publiku, tj. da djeca nisu samo ukrasne figurice ili dio interijera koji nema aktivnu ulogu u obiteljskoj dinamici. Djeca koja svjedoče takvim obiteljskim događanjima često budu zbunjena nepredvidivim reakcijama roditelja alkoholičara, njegovim naglim promjenama raspoloženja, nedosljednošću i neurednim načinom života u kojem nema reda i stabilnosti. Sve to utječe na snižavanje djetetovog samopouzdanja jer se u određenoj fazi razvoja nije moglo “nasloniti” i pouzdati u svoje roditelje. Dijete nikada ne zna što može očekivati. Nerijetko se upravo prilike u kojima bi trebalo uživati pretvore u najtraumatičnija iskustva, jer su alkoholičari skloni najviše piti upravo prigodom nekih slavlja i blagdana. Tako se npr. proslava nečijeg rođendana može pretvoriti u pravu noćnu moru, jer se slavljenikov roditelj napije i osramoti ga pred njegovim prijateljima. 

U obitelji alkoholičara ne zna se tko je dijete, a tko roditelj. Dijete prerano odraste jer mora  braniti mamu koju napada pijani otac ili joj mora  služiti kao rame za plakanje nakon što njegov otac opet izvede neku svoju pijanu predstavu, potroši obiteljski novac, ostane bez posla ili završi polomljen u bolnici. I mamine su reakcije zbunjujuće. Jedan dan “pakira kufere” i odlazi iz tog braka, a drugi dan se s alkoholičarom grli i stvara privid da je sve u redu. Moguće je i da dijete bude sugovornik pijanom roditelju koji mu priča svoju nesretnu životnu priču u kojoj nalazi razloge i opravdanja za pijenje. Opet zbunjujuće nekome tko još nema potrebno životno iskustvo i tko samo treba svoga roditelja da mu bude primjer, uzor i utočište u situacijama kad se dijete suoči s nekim problemom. Gubi povjerenje u ljude jer su ga iznevjerili oni u koje je najviše vjerovao.

Djeca alkoholičara izraženije osjećaju krivnju od ostale djece. U fazi dok se dešavaju obiteljski sukobi, dijete nerijetko te neugodne događaje pripisuje sebi i svom ponašanju. Kasnije će u životu i dalje pripisivati sebi krivnju za događaje na koje nije moglo utjecati i stalno će misliti da se mora još posebno dokazivati i uvijek raditi više i bolje od ostalih kako bi bilo prihvaćeno. Dijete alkoholičara srami se svojeg roditelja i stanja u svojoj obitelji. Nerado poziva sebi nekoga u goste jer nikada ne zna kakva će ga situacija doma iznenaditi. Nerado priča o svojim problemima, nastoji ih na neki način sakriti i zapravo u odnosima sa svojim vršnjacima živi neku pomalo nerealnu stvarnost. Sve ovo utjecat će na život tog djeteta kad jednog dana nađe svog životnog partnera i zasnuje svoju obitelj. 

Dio djece alkoholičara upamti da je alkohol veliko zlo i uzrok mnogih životnih problema te će izabrati biti potpuni apstinent. Međutim, dio djece alkoholičara ranjenih lošim odnosima u obitelji i traumama tijekom svog odrastanja, posegnut će za alkoholom kao sredstvom za smirenje i načinom za ublažavanje stresa. S obzirom na to da imaju nasljednu podlogu te da su psihički osjetljiviji od djece koja su odrastala u stabilnim uvjetima, imaju veću šansu za razvoj ovisnosti te jedan značajan dio djece alkoholičara i sami kasnije u životu postanu alkoholičari. I priča se nastavlja… Ono što su osuđivali u ponašanju svojih roditelja nastavljaju i sami raditi te proizvode stresove i traume novim generacijama. Ima li tu kraja? Ima, ukoliko se na pravi način pristupi rješavanju problema, potraži pomoć stručnjaka i nakon prestanka pijenja poradi na mijenjanju obiteljske dinamike i uspostavljanju stabilnih obiteljskih odnosa. 

Kada i kome se možemo obratiti kad primijetimo da netko ima problema s prekomjernim konzumiranjem alkohola? 

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije suočen s problemom rasprostranjenosti alkoholizma kod nas i težinom negativnih posljedica koje donosi prekomjerno pijenje, pokrenuo je Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam krajem 2011. godine. Savjetovalište je osmišljeno kao lako dostupna pomoć osobama koje prepoznaju kod sebe ili kod svojih bližnjih probleme vezane uz prekomjerno pijenje, s ciljem pronalaženja brže i dostupnije pomoći stručnjaka za rješavanje ovog problema. Savjetovalištu se može obratiti osoba koja kod sebe ili kod svojih bližnjih prepoznaje potrebu tretmana zbog alkoholizma, kao i osoba koja treba odgovore na neke svoje nedoumice, osoba kojoj je potreban savjet, ili razgovor. Za dolazak u Savjetovalište nije potrebna uputnica. Može se doći osobno u Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, (Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti), ili telefonski kontaktirati na broj: 099 222 1 888. 

Savjetovanjem se kroz razgovor pruža podrška i emocionalna pomoć u cilju osposobljavanja osobe da ukloni nepoželjni životni stil (prekomjerno pijenje), putem osvještavanja samog problema, učenja uspješnog suočavanja sa svakodnevnim nedaćama, rješavanja emocionalnih i drugih poteškoća te izgradnje prihvatljivih životnih navika. Onima kojima su razvili teži oblik alkoholizma prema potrebi savjetujemo intenzivno liječenje olakšavajući put do bolničkog tretmana ili Kluba liječenih alkoholičara. Tretman i liječenje alkoholizma u našoj županiji provodi se na Psihijatrijskom odjelu Županijske bolnice Čakovec, a osoba koja se odluči na liječenje može se javiti i svom liječniku obiteljske medicine koji će ju znati dalje uputiti.

U Međimurskoj županiji djeluju četiri kluba liječenih alkoholičara, u Čakovcu, Murskom Središću, Prelogu i Donjoj Dubravi. Kako se provodi njihov rad i tko je sve uključen?

U rješavanju problema vezanih uz pijenje alkoholnih pića i u liječenju alkoholizma u Hrvatskoj prema principima Zagrebačke alkohološke škole  utemeljene ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća od strane  prof. dr. Vladimira Hudolina, veoma važnu ulogu imaju klubovi liječenih alkoholičara. Klubovi liječenih alkoholičara važan su oblik tretmana alkoholizma, a organizirani su kao udruge građana koje okupljaju apstinente od alkohola i članove njihovih obitelji te djeluju na principima samopomoći i uzajamne pomoći, a za razliku od pokreta anonimnih alkoholičara, u klubovima djeluju i stručni djelatnici (terapeuti).

S obzirom na to da alkoholizam nije samo bolest pojedinca, nego bolest koja nagriza cijelu obitelj, u rehabilitaciji alkoholičara izuzetno je važno pomoć pružiti svim članovima obitelji. Na sastancima kluba uz stručnu pomoć, članovi obitelji uče ponovo razgovarati i komunicirati na dobar način, čime se prekida šutnja i trpljenje koje je u obitelj unio alkohol. Osim pomoći stručnog djelatnika, neizostavna je i vrijedna pomoć koju pružaju stariji apstinenti, koji svojim primjerom svjedoče da je moguće dobro i sretno živjeti bez pijenja alkohola. Cijela obitelj mora značajno promijeniti obrasce komunikacije, pristup rješavanju problema, organizaciju života, način provođenja slobodnog vremena i brojne druge dijelove obiteljskog funkcioniranja. Ukoliko to nije uvijek spojivo s nekadašnjim načinima druženja, mijenjati treba i društvo i birati osobe koje su sklone zdravim stilovima života i druženja, koji ne uključuju stalno točenje alkohola.

Stoga je puno veći uspjeh liječenja u obiteljima koje se nakon bolničkog liječenja uključe u klub liječenih alkoholičara, jer na sastancima kluba cijela obitelj uči kako na novi način funkcionirati i kako jedni drugima pomoći da apstinencija njihovog člana bude stabilna. Obitelji u klubu se često sprijatelje i povežu te na taj način stvaraju društvenu mrežu i mogućnost ugodnih druženja bez alkohola. Nauče i da ne treba odustati od poticanja alkoholičara da se odluči na liječenje, jer su putovi i načini uspostavljanja apstinencije raznoliki i uvijek individualni, a proces motivacije dugotrajan. Ustrajnost obitelji i stručnjaka u nastojanju da ovisnik prihvati liječenje, uz osobni angažman ovisnika u procesu liječenja, u većini slučajeva ipak rezultira dobrim ishodom. U Hrvatskoj djeluje oko 180, a u Međimurskoj županiji 4 kluba liječenih alkoholičara. 

Obiteljski pristup, kao najuspješniji model tretmana alkoholizma, provodi se u svim međimurskim klubovima:
KLA “Dr. Mato Golubić” , Čakovec, Schulteissa 19, četvrtak u 19 sati, terapeut:  Kristina Zorčec, mag. soc. rada, tel.: 0959104235
KLA “Osmijeh”, Trg Republike 1, Donja Dubrava, utorak u 18 sati, terapeut Ivan Dolenec, dr. med., tel.: 098 241 827
KLA “Povratak”, Trg Bana Jelačića 1, Mursko Središće, petak u 19 sati, terapeuti mr. Biserka Goričanec, dr. med. i Genoveva Krsnik, mag. soc. rada, tel.: 543-498
KLA “Prelog”, Glavna 51, Prelog, četvrtak u 19 sati, terapeut Diana Uvodić-Đurić, dr.med., tel: 098 206 523

I za kraj, Vaša poruka/savjet.  

Često je pitanje može li se alkoholizam izliječiti i kako osobu koja ne vidi svoj problem, potaknuti na liječenje. Dobro je pokušati razgovarati u rijetkim trenucima kada je osoba trijezna, jer razgovor s pijanom osobom neće dati rezultate. Osobi treba ponuditi pomoć pokazujući razumijevanje za težinu situacije i težinu problema, uz pružanje podrške i nade u bolje, jer uvijek ima načina da se problem riješi.  Alkoholizam je moguće liječiti. Postoje vrijedni primjeri osoba i obitelji koje su u tome uspjele. Važno je ne odustati i svoje bližnje osnaživati i hrabriti za početak promjena razgovorom, pokazivanjem razumijevanja i bez osuđivanja. 

Pokazivanje razumijevanja, bez podržavanja ponašanja koje uključuje pijenje alkohola, dragocjeno je alkoholičaru, koji se često vrti u začaranom krugu pijenja i ne zna sam naći izlaz iz njega. Kada osoba prestane piti pokažimo razumijevanje ne nudeći mu alkohol te sugerirajući drugima da mu ga ne nude. Obitelj koja je iscrpljena i izmorena pokušajima da postigne promjenu u ponašanju alkoholičara treba usmjeravati ka traženju stručne pomoći, jer često problem preraste mogućnosti i sposobnosti osoba koje su u njega uključene i zahtijeva multidisciplinarni angažman stručnjaka različitih profila.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije