Svi, od znanstvenika do školaraca, bili su zbunjeni pitanjem kokoši i jajeta...
Znanstvenici smatraju da su riješili
najzbunjujuću evolucijsku zagonetku – je li prvo
nastala kokoš ili jaje. Svi, od znanstvenika do školaraca, bili
su zbunjeni pitanjem kokoši i jajeta, ali sada su istraživači
otkrili da su rani preci modernih ptica i gmazova možda rađali
žive mlade. U evolucijskom smislu, jaja su polagali kokošji
daleki preci dinosauri milijune godina prije nego što su
evoluirale prve kokoši. Ali, istraživački projekt sada je otkrio
da najraniji gmazovski preci kokoši, koji datiraju milijunima
godina prije nego što su dinosauri evoluirali, možda nisu
polagali jaja kao što se prije mislilo, prenosi The Mirror.
Škola znanosti o Zemlji Sveučilišta u Bristolu predvodila je
studiju, u kojoj je ispitana 51 fosilna vrsta i 29 živih vrsta
kategoriziranih kao jajorodne – koje polažu jaja s tvrdom ili
mekom ljuskom – ili viviparne – koje rađaju žive mlade.
Stručnjaci tamo i sa Sveučilišta u Nanjingu kažu da, iako se jaje
s tvrdom ljuskom često smatralo jednom od najvećih inovacija u
evoluciji, ovo istraživanje implicira produženo zadržavanje
embrija – kada majka zadržava mlade različito vrijeme – zapravo
dao je ovoj određenoj skupini životinja vrhunsku zaštitu.
Profesor Michael Benton, sa Sveučilišta u Bristolu, rekao je:
‘Prije amniota, prvi četveronošci koji su razvili udove od
ribljih peraja uglavnom su imali vodozemne navike. Morali su
živjeti u ili blizu vode kako bi se hranili i razmnožavali, kao
kod modernih vodozemaca poput žaba i daždevnjaka. Kada su amnioti
došli na scenu prije 320 milijuna godina, uspjeli su se odvojiti
od vode razvijanjem vodootporne kože i drugim načinima kontrole
gubitka vode’.
‘Ali, amnionsko jaje je bilo ključ’, dodaje, ‘Rečeno je
da je to ‘privatni ribnjak’ u kojem je reptil u razvoju bio
zaštićen od isušivanja u toplim klimatskim uvjetima i omogućio
amnioti da se odmakne od obale i dominira nad kopnenim
ekosustavima. Naš rad, kao i rad mnogih drugih posljednjih
godina, bacio je klasični model udžbenika ‘jaje gmaza’ u koš za
smeće’.
Voditelj projekta, profesor Baoyu Jiang je dodao: ‘Ovaj
standardni pogled je doveden u pitanje. Biolozi su primijetili da
mnogi gušteri i zmije pokazuju fleksibilnu reproduktivnu
strategiju između jajorodnosti i viviparnosti. Ponekad, blisko
povezane vrste pokazuju oba ponašanja, i ispada da se živorodni
gušteri mogu vratiti na polaganje jaja mnogo lakše nego
što se pretpostavljalo’. Studiju su proveli istraživači sa
Sveučilišta Nanjing i Sveučilišta u Bristolu, a objavljena je u
časopisu Nature Ecology & Evolution.