Međimurska županija iz godine u godinu bilježi rast broja gostiju
U prvih osam mjeseci posjetilo nas je nešto više od sedamdeset tisuća gostiju, a ostvareno je više od 165 tisuća noćenja. Osim toga raste broj, ali i kvaliteta turističkih sadržaja. Danas bez imalo zadrške možemo reći da je Međimurje turistička destinacija, kaže direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula.
– Mi smo zaokružena geografska cjelina koja ima atrakcije koje privlače goste, imamo geografski i povijesni aspekt, a ono što je također važno je da imamo međimurski identitet. Za Međimurje se zna, zna se da je to dio Hrvatske, da je između Mure i Drave i tu nas lociraju. To nije bilo oduvijek tako jer su nas dugo miješali s Međugorjem, do prije nekih recimo petnaest godina.
Danas smo definirana destinacija, a asocijacije koje se vežu uz Međimurje su lijepo, čisto, uredno, zeleno, gostoljubivo, dobra hrana, dobro vino. To pokazuju i znanstvena istraživanja koja su provedena o zadovoljstvu lokalne zajednice, komercijalnih korisnika i gostiju.
Gosti u okruženju vide Hrvatsku kao destinaciju, a nas biraju regionalno, dok recimo Slovenci, Mađari, Austrijanci i sve više Slovaci upravo Međimurje vide kao destinaciju. Oni ciljano biraju Međimurje, dolaze tu jer imaju razloga doći. Trenutno smo prepoznati kao vikenddestinacija, gosti dolaze na dva, dva i pol dana na odmor, a cilj nam je da to bude od tri do pet. To na kontinentu nije lako postići, za to trebaju godine i novac.
Koji su planovi za razvoj turizma u Međimurju?
Želja nam je razvijati sadržaje, turistički proizvod jer mi nemamo neku atrakciju, kao što su, na primjer, Plitvička jezera. Mi smo takozvana butik destinacija, a to je nešto malo, ugodno, ali kvalitetno. Posljednjih deset godina gosti od nas očekuju kvalitetu i ne dolaze radi cijene. Mi nismo jeftina destinacija i to ni ne želimo biti. Želimo biti destinacija s poznatom kvalitetom i korektnim cijenama, dobiješ ono što platiš. Ne tražimo brz i lak novac, nego dajemo kvalitetu i to se prepoznaje, radimo na duge staze.
Koliko je lokalno stanovništvo sklono bavljenju turizmom?
Tu nemamo egzaktna istraživanja, ali to nije više od deset posto. Imamo negdje oko 1.500 ljudi koji su direktno zaposleni u turizmu, hotelima, restoranima, OPG-ima, a indirektno je još toliko ljudi vezano za turizam. Na primjer, neke vinarije nemaju kušaonicu, ali prodaju svoje proizvode na destinacijama.
Tu su i kuće za odmor, to je u trendu u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj. To se zove obiteljski smještaj i imali smo veliki rast prije korone, čak i za vrijeme za korone. Sada se to malo se primirilo, a ima i onih koji od toga odustaju. Godine 2020. smo imali najveći rast stope privatnih objekata po osnovici postotka, dakle u odnosu na postojeće stanje. Ti objekti moraju nuditi sadržaj, ne samo smještaj, i to će goste dugoročno privlačiti, recimo wellnes usluge. Imamo u Međimurju slučajeve da ljudi od turizma žive.
Koliko smo kao destinacija povezani sa susjednim zemljama i drugim regijama?
Dobro se nadopunjavamo sa susjedima Varaždincima, i s kapacitetima i sa sadržajima. Sa Slovenijom se razvija suradnja, puno smo napravili i kroz EU projekte, recimo biciklizam. Šengen nam je bio velika prepreka, sada još treba neko vrijeme da prihvate da nema granica. Cilj nam je recimo da se ljudi iz Graza biciklom spuste do Međimurja, dalje u Legrad pa prema Koprivnici. Imamo dobru priču Bike trail Amazon of Europe koja ide kroz Muru, dio Drave pa sve do Srbije. Tim projektom smo s ostalim partnerima osnovali agenciju i to je dobar primjer suradnje.
Tko su naši gosti i koja je ciljana skupina?
Oko 50, 55 posto su Hrvati i to nam je super i ne bismo htjeli da to padne. Nakon toga dolaze Slovenci koji čine oko 25 posto gostiju. Slijede Nijemci i oni su mahom poslovni gosti, manje dolaze na neki recimo odmor. Austrijanci isto dolaze poslovno, ali i na odmor i to aktivni odmor, a privlači ih i hrana. Tu su naravno Česi, Slovaci i oni su tanzitni gosti. A imamo i one iz Novog Zelanda, Kine, Južne Amerike, cijeloga svijeta. Svi su nam dragi, ali najbolji gost je domaći gost i to se pokazuje u svim segmentima. S aspekta održivosti cilj su nam regionalni gosti jer ostavljaju manji ugljični otisak. Cilj nam je da iz Zagreba, Graza recimo dođu biciklom, nadamo se i vlakom. Sanjamo o tome da nam iz Ljubljane dođu vlakom. Sada nam u tranzitnom dijelu 95 posto gostiju dolazi automobilom.
Koji su planovi i ciljevi razvoja turizma u Međimurju?
Radimo na nekoliko područja, to je aktivni odmor, cikloturizam, pješačenje. Lani smo označili deset staza, tu su javne i privatne sportske infrastrukture i to je veliki generator. Dvadeset posto dolazaka je motivirano sportom, bilo da sudjeluju ili su gosti gledatelji. Uz aktivni odmor, wellnes koji se bazira na termama, tu je enogastrologija, vinska cesta, naši restorani. Tu se stvara jedna nova scena, nova kuhinja. Tu je i kulturni turizam gdje smo puno uložili, od Riznice, interpretacijskih centara, a onda i brojne priredbe. Sve je to dio bogate ponude Međimurja.
*Preuzeto iz Lista Međimurje, br. 3622
